Zapad ne želi potpuni slom Rusije, jer bi to pogodovalo njegovim protivnicima, prije svega Kini, koja neće dopustiti da Putin bude poražen NATO oružjem u Ukrajini.
Rat u Ukrajini je ušao u treću fazu. Ukrajinska protuofenziva nije dala očekivane rezultate, neslaganja u stajalištima rukovodstva u Kijevu postala su očitija, a u svijetu se mijenjaju geopolitičke okolnosti koje mogu utjecati na tijek ovog rata.
Zapadni mediji preplavljeni skepsom i razočarenjem, pokušavaju pronaći krivce za nerealna očekivanja i svaliti krivnju na apriornu vjeru u najavljenu pobjedu Oružanih snaga Ukrajine. Jer mnogi su bili sigurni da će se do zime ukrajinska vojska probiti do Azovskog mora i osloboditi veliki dio teritorija koji je okupirala Rusija.
Kijev zamjera SAD-u i EU što nisu isporučile suvremeno oružje na vrijeme i u dovoljnoj količini, dok Zapad Kijevu zamjera što je odugovlačio s početkom protuofenzive i mnoge stvari činio sam, ne poštujući savjete vojnih saveznika.
Različita viđenja rata u Ukrajini
Dok je Rusija uvijek fokusirana na jedan cilj, uništiti Ukrajinu, Zapad u ovom ratu ima nejasan plan. SAD i EU su od samog početka bile spremne predati Ukrajinu. Zatim su u strahu od reakcije Moskve i “trećeg svjetskog rata” neodlučno i postupno naoružavali Kijev, ali svaki put tek nakon brutalnog ubijanja ukrajinskih civila.
Kad Ukrajina nije pala u tri dana, čak ni u tri tjedna, nejasno je što je Zapad mislio pod stavom – “podržavat ćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno”. Znači li to da će Ukrajina dobiti oružje da se obrani ili da će učiniti sve da porazi svog zlog susjeda u ovom ratu.
Jedino je Velika Britanija bila jasna – Rusija u Ukrajini mora biti vojno poražena.
No, Zapad je na sebe preuzeo veliki teret naoružavanja i financijske potpore Ukrajini, kako bi se održala kakva-takva stabilnost u toj zemlji. Bez SAD-a i EU borbe bi se vodile kod Lavova, a Europu bi preplavilo 30 milijuna ukrajinskih izbjeglica.
S druge strane, sudeći prema nedavnim člancima iz novina The Economist, The Washington Post , Zapad je imao vlastito viđenje kratke ukrajinske protuofenzive i borbe s većom tehničkom štetom i više prolivene ukrajinske krvi.< /span>Newsweek i
Dakako, Kijev nije bio spreman na takvu žrtvu. I inače, cijeli svijet govori da Ukrajinci životima plaćaju generalno nepromišljenu politiku Zapada u posthladnoratovskom razdoblju. A sada i zapadnjački savjeti kako nestati, a “možda” pobijediti.
Rusija otvara šansu globalnom jugu
Prvi znak da slijedi teži dio okršaja s Rusijom bio je u travnju, kada je javnost potresla afera curenja informacija iz Pentagona o pripremama ukrajinske protuofenzive. Razlike u pogledima i staro rivalstvo između političkog i vojnog vodstva Ukrajine isplivale su na površinu u studenom u zapadnom tisku, u svađi između predsjednika Volodimira Zelenskog i generala Valerija Zalužnog.
Oružane snage Ukrajine su nadmašile same sebe. U prvoj fazi rata i žestokim napadima obranili su glavni grad Kijev i porazili najelitnije ruske jedinice. U drugoj fazi, golemom motivacijom i taktikom iznenađenja, uspjeli su osloboditi polovicu teritorija koje je okupirala Rusija. Ruska vojska je bježala, Putin je bio ponižen.
Treća faza je faza rovova, obje strane su već podjednako naoružane i ne mogu napraviti proboj.
Ta nova faza rata bit će iscrpljivanje na fronti, u politici, gospodarstvu i diplomaciji. Strateški, Putin je poražen jer nije brzo srušio Ukrajinu i uvukao je Rusiju u ratni režim, s teškim dugoročnim posljedicama.
Dok ratuje sa Zapadom i otvara šansu globalnom jugu, Rusija ide putem neizvjesnosti, što dovodi do okolnosti koje su postojale prije raspada SSSR-a. Ni tada, a ni sada, Zapad ne želi potpuni slom Rusije, jer bi to pogodovalo njegovim protivnicima, prije svega Kini.
Ni Kina neće dopustiti da Putin bude poražen oružjem NATO-a u Ukrajini.
Najodlučniji u borbi je Kijev, svjestan da je sada povijesna prilika za protjerivanje praneprijatelja i izgradnju novog Berlinskog zida na granicama Ukrajine. Ali “pat pozicija” na bojnom polju, o kojoj govori general Zalužni, govori da će Zapad sada još više sugerirati mirovne pregovore i nekakvu lokalizaciju ili zamrzavanje sukoba.
Treća faza rata – izdržljivost i ustrajnost
Produžavanje rata je Putinova najjača karta. Povijesno gledano, Rusija ima ogromno iskustvo kolektivnog stradanja i nemilosrdnog stradanja. Moskva se od aneksije Krima priprema za život pod sankcijama i moguće dugoročno pogoršanje odnosa sa Zapadom. Rusi imaju unutarnje resurse, ljude, au njihovim rukama su i okolnosti krize globalne demokracije kojima se koriste autoritarne države.
Umjesto da pad komunizma i kraj Hladnog rata iskoriste za izgradnju pravednijeg svjetskog poretka, zemlje Zapada su bez ikakvih prepreka požurile zadovoljiti svoje uske interese. Neoliberalni pragmatizam stvorio je sukobe diljem svijeta, financijsku krizu 2008. i druge vrste kriznog menadžmenta.
Umjesto da trajno riješe pitanja, poput države Palestine, ušli su u sukobe u Libiji i Siriji. Povlačenje američkih trupa iz Afganistana dalo je Putinu zeleno svjetlo za napad na Ukrajinu. Kremlj je svjestan da je Zapad ekonomski i vojno jači, ali i da je ranjiv na izdržljivost. Unosni političari i njihovi konformistički glasači iz zapadnih demokracija boje se izravnog sukoba i brzo im dosadi empatija prema žrtvama.
Treća faza rata koji je ove jeseni počeo u Ukrajini je izdržljivost i ustrajnost. Izazov je kontinuitet potpore Ukrajini od strane SAD-a i EU-a u izbornoj godini 2024. i ratni uvjeti na Bliskom istoku.
Upornost je politička volja da se, osim unutarnjih problema, Zapad bavi i suzbijanjem ruskog utjecaja u svijetu, posebice iz jugoistočne Europe – od Mađarske, Slovačke do zapadnog Balkana. Inače, ako padne Ukrajina, neka se pripreme Moldavija, BiH, Srbija, Crna Gora i Kosovo.
Piše:Boris Varga
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️
⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️
More Stories
Nakon napada dronom Ruski konzul u Rumunjskoj proglašen ‘personom non grata’, konzulat je također zatvoren
Hrvati ne žele trošiti vrijeme na vrijeme koje nije naše
Hrvatska nacija u promišljanjima Filipa Lukasa