Političari i novinari zazivaju rat. Zašto?

 

Rat je jedan od najdestruktivnijih pojava u ljudskoj povijesti, sa posljedicama koje se protežu daleko izvan bojišta. Njegova destruktivnost leži ne samo u gubicima ljudskih života i fizičkoj šteti koju nanosi, već i u dugotrajnim psihološkim, socijalnim i ekonomskim posljedicama koje ostavlja na pojedince, zajednice i cijele nacije. Zašto onda političari i novinari današljice svršavaju na samu pomisao o početku rata?

Posljedice rata

Prva i najvidljivija posljedica rata je ogroman gubitak ljudskih života. Rat ne samo da oduzima živote vojnika na bojištima, već često uzrokuje i smrt civila, uključujući žene i djecu, zbog bombardiranja, masakra i drugih oblika nasilja koje prati svaki rat.

Sjetimo se zadnjeg rata na našim prostorima gdje su na površinu isplivali kriminalci i socio-patološki slučajevi koji i danas vladaju balkanskim zemljama. Ne govorimo o borcima svih strana, nego ratnim zločincima i profiterima koji čine 5% svakog naroda.

Prva i najvidljivija posljedica rata je ogroman gubitak ljudskih života. Rat ne samo da oduzima živote vojnika na bojištima, već često uzrokuje i smrt civila, uključujući žene i djecu, zbog bombardiranja, masakra i drugih oblika nasilja.

Preživjeli rat, kako vojnici tako i civili, često se bore s dubokim psihološkim traumama. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je čest među veteranima, a izloženost ratnim strahotama može imati dugotrajne efekte na mentalno zdravlje ljudi.

Rat često dovodi do masovnog uništavanja infrastrukture poput mostova, bolnica, škola i domova. Ovo uništavanje otežava obnovu post-ratnih zajednica i usporava ekonomski oporavak.

Sukobi su skupi i mogu iscrpiti nacionalne resurse. Osim izravnih troškova na oružje i vojne operacije, ratovi uzrokuju ekonomsku štetu kroz gubitak radne snage, povećanje duga i smanjenje ulaganja.

On može promijeniti društvenu strukturu i kulturu. To uključuje promjene u rodnoj dinamici, jer se žene često nalaze u ulozi glave kućanstva tijekom i nakon rata. Rat također može dovesti do gubitka kulturnog nasljeđa.

Često se stvaraju velike izbjegličke krize, gdje veliki broj ljudi bježi od nasilja u potrazi za sigurnošću. Izbjeglice se suočavaju s brojnim izazovima, uključujući nedostatak pristupa osnovnim potrebama, diskriminaciju i teškoće u integraciji u nove zajednice.

Ratovi često ostavljaju dugotrajne sukobe i neprijateljstva između nacija ili etničkih skupina, što može dovesti do ciklusa nasilja koji traje generacijama. To se upravo događa u Ukrajini u kojoj Zapad zagovara što veće civilne žrtve, kako do mira nikada ne bi došlo. U Palestini i Gazi ne stara se samo mržnja velikim brojem civilnih žrtava, a posebno djece, nego se vrši klasični genocid kojeg pasivni kriminalni novinari i političari podupiru.

U konačnici, rat nije samo trenutak sukoba, već fenomen koji ostavlja trajni otisak na svjetsku povijest, mijenjajući živote ljudi i oblikujući budućnost nacija na načine koji se često ne mogu u potpunosti predvidjeti ili razumjeti.

Tko podržava rat?

Ratovi često izbijaju i traju zbog složenog spleta interesa, a jedna od ključnih komponenti ovog spleta su osobe i skupine koje podupiru i profitiraju od rata, iako se same nikada nisu suočile s njegovim strahotama. Ove osobe obično ne sudjeluju direktno u ratnim sukobima, ali imaju značajan utjecaj na njihovo nastajanje i trajanje. Njihova uloga u ratovima može biti analizirana kroz nekoliko ključnih aspekata.

Mnoge osobe koje podupiru rat često imaju snažne političke ili ekonomske interese. To mogu biti političari koji rat vide kao sredstvo za postizanje političkih ciljeva, poput osiguranja vlasti ili preusmjeravanja pažnje javnosti od unutarnjih problema. Ekonomski interesi mogu uključivati kompanije koje profitiraju od proizvodnje i prodaje oružja i vojne opreme, kao i one koje vide rat kao priliku za stjecanje kontrola nad resursima ili tržištima.

Navest ćemo primjer Ukrajine. 85% novčane pomoći vraća se u Sjedinjene Američke Države koje prodaju svoje oružje.

Ironično, mnogi koji podupiru rat čine to iz sigurne udaljenosti, bez izravnog suočavanja s njegovim posljedicama. Ova odvojenost omogućuje im da donose odluke koje utječu na živote milijuna, a da pritom ne iskuse strah, gubitak ili patnju koju rat donosi. Bigrafije balkanskih novinara i političara su očiti dokaz za napisano.

Osobe koje profitiraju od rata često koriste medije i propagandu za oblikovanje javnog mišljenja u prilog ratu. Oni mogu prikazivati rat kao neizbježan ili kao moralnu obavezu, koristeći se emocionalnim i nacionalističkim apelima kako bi pridobili podršku javnosti.

Neki pojedinci i skupine koriste rat kao priliku za osobno obogaćivanje. To može uključivati korupciju, krađu sredstava namijenjenih za ratne napore, ili iskorištavanje nestabilnih uvjeta za ilegalne aktivnosti kao što su trgovina oružjem i drugim resursima. U zadnjem nesretnom ratu sve starne su bile žrtve ratnih profitera koji su suprotnim stranama prodavale naftu, hrana i oružje.

Zaključak – Ne zaboravite nikad

Destruktivne ratove često podupiru oni koji sebe vide odvojeno od njegovih direktnih posljedica. Bilo da su to političari, poslovni lideri, ili drugi moćnici, njihova uloga u ratovima je ključna i često kontroverzna, jer oni profitiraju ili ostvaruju svoje ciljeve na račun ogromnih ljudskih i materijalnih gubitaka koje rat donosi.

Pošteni i obični mali ljudi, medijski zavedeni kriminalnim političarima i novinarima, daju najveću žrtvu. Svi koji zagovaraju rat su kriminalci i ratni profiteri čija imena treba zabilježiti kako bi se kasnije precesuirali i kaznili zbog budućih zločina za koje su odgovorni.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️