Hrvatska u ovom desetljeću mora biti politički stabilna, gospodarski jaka i socijalno solidarna

 

 

Premijer Plenković istaknuo je danas, na konferenciji Hrvatske narodne banke povodom godinu dana od uvođenja eura u Hrvatskoj, da je Vlada ostvarila ono što je planirala u vrlo složenim globalnim okolnostima, izostavljajući po strani članstvo u eurozoni i schengenskog prostora, uz očuvanje političke, financijske i socijalne stabilnosti zahvaljujući politici državnog intervencionizma. “Hrvatska u ovom desetljeću mora osigurati tri temeljna cilja – mora biti politički stabilna, mora biti gospodarski jaka i mora biti socijalno solidarna”, rekao je.

 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na konferenciji “Godina eura u Hrvatskoj” koju je organizirala Hrvatska narodna banka. Premijer Plenković je u tom prigodnom govoru istaknuo kako je prelazak na euro za Hrvatsku, kao 20. članicu europodručja, kao i za svaku drugu zemlju do sada, velik i zahtjevan reformski korak.

Zajednička europska valuta, druga najjača u svijetu, rekao je, jedan je od temeljnih stupova današnje Europske unije. Eurozona danas okuplja 350 milijuna ljudi i sigurno će se dalje širiti, rekao je premijer dodavši da je i Češka najavila promjenu svoje dugogodišnje politike jer smatra da će biti ekonomski zaštićenija i financijski sigurnija u krizama ako bi bila članica eurozone.

“Članstvo Hrvatske u eurozoni, schengenskom prostoru i OECD-u bili su politički prioritet i projekt naše prve Vlade”, rekao je, istaknuvši da se ne radi o rutinskoj kronologiji koju je mogao napraviti bilo tko.

Pripreme za hrvatsko članstvo u eurozoni odvijale su se u vrijeme velikih izazova i velikih kriza, podsjetio je premijer Plenković – od velikih unutarnjih kriza, sloma Agrokora, krize u brodogradilištima, velikog procesa konsolidacije upravljanja javnim financijama do pandemija Covid-19 i energetska i prehrambena kriza te inflatorni pritisci zbog ruske agresije na Ukrajinu.

Te su krize izazvale najveći državni intervencionizam ikada, a pripremajući se za uvođenje eura, Vlada je isplaćivala plaće radnicima u privatnom sektoru i tako održala na nogama 130 tisuća poduzeća.

„Sustavan i precizno vođen proces, pouzdano usmjerenje ekonomske i fiskalne politike sa snažnim zamahom i čvrstim sidrom u europodručju i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, kao i nekoliko naučenih lekcija iz cjelokupnog upravljanja gospodarskim razvojem Hrvatske za ovom desetljeću”, istaknuo je premijer Plenković, osvrnuvši se na tri ključna elementa u procesu uvođenja eura u kojem je Hrvatska ispunila sve kriterije iz Maastrichta – stabilnost cijena i tečaja, proračunski deficit ispod tri posto i javni dug ispod 60 posto .

Proces uvođenja eura bio je sustavno i precizno vođen,

au tom procesu, dodao je, Vlada je nastojala sačuvati temelj bez kojeg se ništa od toga ne bi dogodilo, a to je politička stabilnost zemlje.

Potvrdu te političke stabilnosti i povjerenja europskih partnera u smjeru Vladine politike, istaknuo je, najbolje ilustriraju neki događaji u kontekstu vremena.

Podsjetio je da su posljednji parlamentarni izbori održani 5. srpnja 2020., a 10. srpnja, samo pet dana kasnije, Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu II i Europskoj bankovnoj uniji.

“Povjerenje naših partnera bilo je toliko da nisu ni čekali da se formira Vlada, nego su vidjeli pouzdanost onih koji vode Hrvatsku i smjer u kojem idemo”, rekao je.

Na istom Europskom vijeću, dodao je, Hrvatskoj je osigurano i 25 milijardi eura sredstava kao razvojna poluga za ovo desetljeće.

Sredinom 2022. Europska komisija je u izvješću o konvergenciji potvrdila da je Hrvatska ispunila sve svoje obveze prema ekonomskoj i monetarnoj uniji.

Premijer je istaknuo da je Hrvatska zemlja koja je provela najmanje dana u fazi Europskog tečajnog mehanizma II prije ulaska u euro – samo 906 dana.

“Nikada nijedna država u eurointegracijskom procesu nije istog dana ušla u eurozonu i schengensku zonu”, istaknuo je premijer Plenković.

Govoreći o prednostima ulaska u eurozonu, premijer je istaknuo kako se time ne samo jača europski “brending” Hrvatske, već se koristi i za promicanje nacionalnog identiteta, podsjetivši da su na kovanicama eura hrvatski nacionalni simboli – od šahovnicu, hrvatsku kartu, kunu, glagoljicu, Nikolu Teslu i Gundulićevu himnu slobodi.

Što se tiče procesa prelaska na euro, premijer je istaknuo kako je on bio posebno zahtjevan u 2022. jer se odvijao u uvjetima najveće inflacije.

U tom kontekstu citirao je Izvješće o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj, koje je Europska komisija objavila 30. lipnja 2023., a koje daje objektivnu sliku procesa uvođenja te uključuje njegove najvažnije aspekte.

Prema tom izvješću, većina hrvatskih građana, njih 61 posto, smatra da je zamjena kune u euro prošla učinkovito i bez poteškoća, a 88 posto građana smatra da su bili dobro informirani o novoj valuti.

Zahvalio je svima koji su pridonijeli, kako je rekao, suptilnom prijelazu s 31. prosinca na 1. siječnja u kojem praktički nijedan bankomat nije bio bez eura, a gotovo niti jedan transfer u financijskom sektoru nije imao problema.

“Bilo je toliko dobro da ni dežurni kritičari i najveći skeptici nisu mogli ništa reći, a kad je sve dobro malo se o tome govori”, rekao je premijer Plenković poručivši da treba govoriti i o takvim tehničkim uspjesima. .

Vezano za procjenu Europske komisije o utjecaju zamjene kune eurom na neopravdano poskupljenje, premijer je naveo da je to samo 0,4 postotna boda, što je minimalno.

To znači, objasnio je, da je inflatorni pritisak uvođenja eura bio mali i jednokratan, baš kao što je i najavljivano.

Govoreći o inflaciji u proteklih sedam godina, premijer je rekao da je kumulativna inflacija od listopada 2016. do studenog 2023. godine iznosila 28,6 posto.

U tom su razdoblju, primjerice, prosječne mirovine porasle za 54 posto, prosječne plaće za 61 posto, a minimalna plaća za 103 posto.

Istodobno, u pet godina od listopada 2016. do srpnja 2021., kada su cijene energenata krenule rasti, inflacija je kumulativno iznosila samo 5,3 posto. 

U sljedećih 15 mjeseci, od srpnja 2021. do listopada 2022., kada su donesene ključne odluke o ograničavanju maksimalnih cijena plina na razini Europske unije, inflacija je skočila na čak 15,6 posto.

Od listopada 2022. do prosinca prošle godine cijene su porasle za 5,1 posto, što pokriva 12 mjeseci u kojima Hrvatska koristi euro, a inflacija je znatno smanjena u odnosu na prije, što pokazuje da euro nije bio uzrok inflacije. 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja stopa inflacije danas iznosi 4,5 posto, što je niže nego u 7 članica Europske unije, uključujući 5 zemalja izvan eurozone, naveo je premijer.

Kad bi euro bio izvor inflacije, rekao je, onda bi zemlje izvan eurozone imale nižu inflaciju, a ne višu, kao što je općenito slučaj, osim Švedske i Danske.

Prema jesenskim procjenama Europske komisije, dodao je, prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj ove bi godine trebala pasti na 2,4 posto, što je niže nego u eurozoni gdje bi trebala iznositi 3,2 posto, a na razini čak 3,5 posto unija.

U 2025. godini, prema procjenama Komisije, stopa inflacije u Hrvatskoj trebala bi biti među najnižima u Europskoj uniji i iznositi oko 1,6 posto.

U svim aktivnostima vezanim uz uvođenje eura, naglasio je premijer, posebna se pozornost pridavala informiranju građana i zaštiti potrošača.

Dvostruko isticanje cijena trajalo je godinu i četiri mjeseca, od rujna 2022. do siječnja 2024.

Uspostavljen je i Etički kodeks kojem su mogli pristupiti svi trgovci, sve tvrtke i pružatelji usluga, a cilj mu je bio osigurati stabilnost cijena roba i usluga.

Euro kao razvojni zamajac i sidro

Vezano uz drugi element uvođenja eura, euro kao razvojni zamajac i sidro, premijer je istaknuo njegove brojne prednosti.

“Sada smo otporniji na vanjske šokove i krize, a Hrvatska je poslala poruku ulagačima”, rekao je dodavši da su najvažnije reference za ulagače članstvo Hrvatske u eurozoni i schengenskom prostoru, najviši investicijski kreditni rejting. u povijesti i vrlo pristojnu stopu poreza na dobit.

Eurozona će, dodao je, pozitivno utjecati na hrvatsko tržište rada, na daljnji rast plaća, koji je već sada rekordan, te na otvaranje novih radnih mjesta.

Podsjetio je da je BDP u Hrvatskoj u apsolutnom iznosu bio 47 milijardi eura, lani je bio 67 milijardi eura, a procjena je da će nakon 2023. godine BDP u apsolutnom iznosu biti oko 75 milijardi eura.

Procjena je, dodao je, da će BDP po stanovniku dosegnuti gotovo 20.000 eura, a 2016. bio je 11.500 eura.

„Toliko je snažan i mjerljiv da se vide učinci ovakvih strateških koraka koje smo odlučili poduzeti 2016., pa nije ni čudo što smo među 38 naprednih gospodarstava svijeta, što su nam Fitch, S&P i Moody’s podigli indeks. kreditni rejting”, rekao je premijer, istaknuvši kako je Hrvatska jedina zemlja u svijetu kojoj su od početka pandemije Covid-19 sve tri bonitetne agencije podigle kreditni rejting za dva stupnja, s pozitivnim izgledima.

Naučene lekcije i tri temeljna cilja u ovom desetljeću

Premijer Plenković istaknuo je kako je Vlada u ovim vrlo kompliciranim globalnim okolnostima ostvarila ono što je planirala – ući u eurozonu, Europski stabilizacijski mehanizam, Schengen, dobiti izvrsno izvješće o gospodarskom poslovanju. pregled OECD-a, čija bi članica trebala postati u ovom trenutku za dvije godine.

“To znači da smo uspjeli u onome što smo planirali, a pritom smo politikom državnog intervencionizma očuvali političku, financijsku i društvenu stabilnost”, rekao je, istaknuvši kako financijske poluge velikih europskih fondova za koje se Vlada izborila bili vrlo dobro korišteni.

Naveo je da je Hrvatska među najboljima u povlačenju sredstava kroz Mehanizam za oporavak i otpornost.

Ne samo da smo potrošili cijelu prvu financijsku perspektivu i osigurali produljenje roka korištenja sredstava iz Fonda europske solidarnosti, već smo sada među onima koji najbrže troše sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dodao je.

Uza sve to, dodao je kao primjer, u Zagrebu i Banovini traje proces povijesne rekonstrukcije, na što je dosad potrošeno 2,3 milijarde eura, za što se netko morao boriti.

Na kraju je poručio kako je pred nama godina nevjerojatnih demokratskih izazova u svijetu – pola čovječanstva izlazi na izbore.

“To znači da sve što radimo prezentiramo ljudima za koje to radimo”, rekao je premijer Plenković rekavši kako je proces uvođenja eura jedan od temeljnih određujućih procesa za hrvatsko društvo i građane.

Na političkoj pozornici, rekao je, bit će velike rasprave s onima koji su euroskeptični i ne bi se mogli nositi sa svim tim izazovima i krizama, niti bi osigurali tolika sredstva i učinkovito ih iskoristili za gospodarski razvoj zemlje. Hrvatska.

“Hrvatska u ovom desetljeću mora osigurati tri temeljna cilja – mora biti politički stabilna, mora biti gospodarski jaka i mora biti socijalno solidarna”, rekao je na kraju premijer Plenković.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️