Hrvatska podržava proširenje Europske unije, ali će njezina apsorpcijska moć biti presudna za dinamiku proširenja, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković na panelu Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.
“Vratio se zaboravljeni četvrti kriterij iz Kopenhagena iz 1993., tzv. apsorpcijska sposobnost EU: Koliki je proračunski trošak proširenja? Kakav će biti učinak novih članica na odnose između zemalja uplatnica (u proračun) i zemalja korisnica? Kakvi će to biti učinci na javne politike, koheziju, poljoprivredu?”, rekao je Plenković na panelu “Proširenje radi prosperiteta: Hoće li Europa rasti?”.
Kopenhaški kriteriji zahtjevi su koje EU postavlja pred zemlje kandidatkinje za pristupanje, od političkih, poput vladavine prava, ekonomskih i pravnih, do usklađenosti s ciljevima Unije.
No Plenković je dodao kako je ovaj komplicirani proces vrlo pozitivan što se tiče volje političkih lidera te istaknuo da odavno nije vidio “ovako pozitivan stav prema proširenju”.
“Drago mi je da je politika proširenja EU ponovno u fokusu svih država članica. Hrvatska već godinama promiče ovu problematiku. S obzirom na globalne izazove, važnije je nego ikada imati sigurnu i konkurentnu Europu”, napisao je Plenković na društvenoj platformi X nakon panela.
Uz proračunske implikacije, premijer je na panelu rekao da postoji još jedno očito pitanje koje treba riješiti, “a to je proces donošenja odluka u EU i (njezinoj) institucionalnoj arhitekturi”.
“Današnji Savez sa 27 i (onaj s) teoretski osam ili devet novih članica je već druga organizacija. Onima koji su bili u njoj već je čudno kad je bilo šest članova…, ali kad ih ima 36, to je sasvim druga organizacija. Na ta dva elementa bit će dinamika širenja”, rekao je Plenković.
Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos rekla je da je s obzirom na apsorpcijsku sposobnost Unije prošle godine prije proširenja Komisija započela reviziju različitih područja: vrijednosti, financija, javnih politika, administracije.
“Moramo biti spremni, inače Europska unija neće biti jaka… Kada govorimo o proširenju, trebamo govoriti o tri načina: pregovorima sa zemljama kandidatima, pripremi Unije za nove članice i radu sa zemljama članicama na prevladavanju njihovih zabrinutosti , rekao je Kos.
Šef ukrajinske diplomacije Andrij Sibiha, čija je zemlja dobila status kandidata nakon ruske invazije 2022., rekao je da je važno da se zemlje kandidati “počnu tretirati kao članice Unije”.
“Primjerice, u proračunu za razdoblje 2028.-2034 Bilo bi sjajno da se ovi ambiciozni ciljevi širenja reflektiraju iu proračunu jer bez toga će ih biti zaista problematično ispuniti“, rekao je Sibiha.
Milojko Spajić, premijer Crne Gore, koja je kandidatkinja za članstvo u EU od 2010., rekao je da bi se Unija “trebala malo otvoriti” i razmišljati o široj slici i efektima koje će imati proširenje.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️
⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
”Korona obmana”
Pjesma ‘Slike Bleiburga’ okidač za Orešković i Mrak Taritaš, prozvale kandidate za gradonačelnika Zagreba: “Thompson postaje jedinica za domoljublje”
Europski zastupnici zabrinuti zbog destabilizirajuće uloge SPC-a u Crnoj Gori