Kao malo gdje, Hrvati su u podređenom položaju u diplomatskoj mreži Bosne i Hercegovine, gdje su se često pojavljivali slučajevi lažnog nacionalnog predstavljanja, a puno češće su poduzimane akcije protiv interesa ovog naroda na svjetskim adresama, piše Večernji list BiH .
Ti neuspjesi nisu samo duboko ukorijenjeni u političkoj dinamici Bosne i Hercegovine, već se odražavaju i u međunarodnim procjenama Bosne i Hercegovine, koje oblikuju stavove drugih zemalja prema Bosni i Hercegovini i njezinim odnosima na globalnoj sceni. Hrvatski narod u BiH već dugi niz godina suočava se s problemom nedostatka legitimnih političkih predstavnika, što se odražava u diplomatsko-konzularnoj mreži već gotovo 20 godina. Sve je to posljedica nametanja uloge hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koji je ključan za ostvarivanje vanjske politike i njezinu operacionalizaciju putem diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Geneza problema
Izbor Željka Komšića u četiri navrata stvorio je situaciju u kojoj se Hrvati više nisu smatrali ravnopravnim narodom, već su bili prisiljeni gledati kako njihovi interesi ostaju zanemareni na najvišim državnim razinama. Nažalost, problem nije bio ograničen samo na političku zastupljenost na unutarnjoj razini. Imenovanja u diplomatskoj mreži Bosne i Hercegovine postala su ključni pokazatelj diskriminacije Hrvata u vanjskoj politici. U analizama koje je predstavio Hrvatski narodni sabor jasno je naglašeno da je u više navrata, iako prema Ustavu Bosne i Hercegovine hrvatski narod ima pravo na svoje predstavnike, ta pozicija često bila uskraćena.
Primjeri poput Nerkeza Arifhodžića, koji je imenovan za veleposlanika BiH u Italiji, Malti i San Marinu u hrvatskoj kvoti, predstavljaju flagrantno kršenje tih prava. Iako je Arifhodžić politički bio Bošnjak, dobio je diplomatsku poziciju koja formalno pripada Hrvatu, što je stvorilo osjećaj duboke odbojnosti prema legitimnom predstavljanju hrvatskog naroda. Sličan je slučaj i s imenom Svena Alkalaje, koji je, iako je židovskog podrijetla, u više navrata imenovan na pozicije koje formalno pripadaju Hrvatima. Osim toga, spominje se i slučaj Martine Mlinarević, koja, unatoč zakonskoj obvezi, u vrijeme imenovanja nije imala završenu višu školu jer je imala samo završenu srednju školu. To je bio razlog za pokretanje pravnog postupka vezanog uz njezino imenovanje.
Osim toga, u međuvremenu je i javno izjavila da više nije Hrvatica. Iako je odabrana iz te kvote. S druge strane, niže rangirani hrvatski diplomati nalaze se između dvije strane. Naime, na diplomatskim adresama često su izloženi političkom pritisku i vođeni interesima drugih naroda zbog međusobnog sukoba oko brojnih pitanja. Karijerni diplomati, čiji su nadređeni bili politički imenovani bosanski ili srpski veleposlanici, morali su balansirati između dva različita politička okvira. Na papiru su služili Bosni i Hercegovini, ali u stvarnosti su se morali pridržavati političkih smjernica koje uopće nisu odražavale interese hrvatskog naroda. A često ni BiH.
Promjena zakona
Taj nepovoljan položaj doveo je do stvaranja dubokog nepovjerenja prema diplomatskoj mreži Bosne i Hercegovine jer su mnogi od njih, umjesto da predstavljaju Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu zemlje, postali nesvjesni ili svjesni agenti podjele unutar zemlje. U svjetlu svih tih nepravdi, Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine iznio je konkretne prijedloge koji bi mogli pomoći u normalizaciji diplomatske situacije u Bosni i Hercegovini. HNS inzistira na izmjeni Izbornog zakona, koji bi omogućio Hrvatima da biraju svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvo i Dom naroda. Ali i na usklađivanju vanjske politike BiH jer trenutna situacija, gdje diplomati djeluju bez jasnih smjernica, uzrokuje probleme. BiH trenutno nema jedinstven zakon o vanjskim poslovima, a takav zakon bio bi ključan za jasnu politiku u vanjskim odnosima.
Prema HNS-u, ove promjene trebale bi se provesti uvođenjem dva zamjenika ministra vanjskih poslova, ali i reorganizacijom diplomatske mreže BiH kako bi se izbjegle manipulacije i nepotizam prilikom imenovanja te kako bi se osigurala ravnopravna zastupljenost svih naroda na svjetskoj sceni. Hrvatski državni sabor također predlaže donošenje jedinstvenog zakona o vanjskim poslovima, koji bi omogućio profesionalizaciju i depolitizaciju diplomatskih dužnosti.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Što vi mislite o ovoj temi?
Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
Vođa Sjedinjenih Država Izetbegović: Ako Bećirović ostane, ostat će i Trojka. SDA mora pobijediti zbog države
GEOPOLITIČKI PREOKRET U DUBROVNIKU: Američke milijarde i nuklearna suradnja za novo doba Hrvatske
Hrvatska stranka prava BiH zahtijeva od Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine da bez odgode zabrani kandidaturu Slavenu Kovačeviću za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.