Pronašli smo parcelu u Bosni i Hercegovini gdje Grlić Radmanina tvrtka tvrdi da gradi tvornicu

nedjelja, 14.rujna 2025

Informacija koju je objavio naš portal, da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOiT) pripremilo rješenje kojim se investitoru “Bioorganika” doo Kakanj izdaje obnovljena okolišna dozvola za izgradnju tvornice za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla i njihovih proizvoda – izazvala je veliku pozornost javnosti.

Rješenje je u obliku nacrta dostavljeno na uvid strankama i jedinicama lokalne samouprave.

Tvrtka Bioorganika u vlasništvu je zagrebačke Agroproteinke, tvrtke u većinskom vlasništvu obitelji hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana , u kojoj je i sam ministar jedan od suvlasnika.

Međutim, ono što dodatno komplicira situaciju jest rasprava između Općine Kakanj i investitora, kao i pitanje je li tvrtka dostavila točne podatke u zahtjevu za obnovu okolišne dozvole, piše BiznisInfo.ba.

Podsjetimo, projekt u Kaknju traje već deset godina i prati ga niz kontroverzi i pritužbi lokalne zajednice. Iako je investitor prethodno imao okolišnu dozvolu, tvornica još nije izgrađena, pa je obnova ovog dokumenta ključna za planove obitelji Grlić Radman u blizini Kaknja.

Što je kontroverzno?

Jedna od ključnih točaka spora u sporu između Općine i investitora jest ta što investitor tvrdi da je izgradnja tvornice u tijeku, dok Općina tvrdi da još nije ni započela. Iako se čini kao tehnički detalj, ovo je zapravo ključno pitanje koje će odlučiti o sudbini projekta.

Naime, Općina je zauzela negativan stav o obnovi okolišne dozvole kao i o daljnjim aktivnostima na ovom projektu te zahtijeva potpunu reviziju svih izdanih rješenja – od vodnih dozvola, urbanističkih i građevinskih dozvola itd.

Naime, istekla je valjanost tih dozvola, a budući da gradnja nije započela, Općina traži da investitor ponovno prođe postupak njihovog ishođenja. S obzirom na to da Općina sada očito ima negativan stav prema projektu, veliko je pitanje bi li investitor ikada dobio nove dozvole i mogao graditi.

Podsjetimo da, prema važećem zakonu, ako gradnja ne započne u predviđenom roku, građevinska i okolišna dozvola prestaju važiti, a investitor mora ponovno proći kroz cijeli postupak – uključujući izradu nove studije utjecaja na okoliš, javne rasprave i ishođenje svih dozvola ispočetka.

Što kaže investitor?

Tvrtka, međutim, tvrdi da su započeli gradnju i da je ona u tijeku, što znači da nema potrebe ponovno prolaziti kroz postupak dobivanja dozvole.

– Sukladno izdanim dozvolama… na lokaciji se izvode radovi koji su u nekim segmentima završeni, dok su prema informacijama investitora preostali radovi u tijeku . Odabran je dobavljač konstrukcijskog dijela objekta vezanog uz ugradnju armiranobetonske konstrukcije – navodi se u obrazloženju za obnovu okolišne dozvole Federalnog ministarstva.

Kako se ističe, „prvi dio građevinskih radova odnosi se na izgradnju cestovnog pristupnog puta, armiranobetonskog mosta, potpornih zidova za pristup predmetnoj parceli, kao i uređenje lokalne ceste je završeno“. Sukladno Zakonu o vodama, provedeno je utvrđivanje vodnog dobra i regulacija Repovačkog potoka u dijelu koji graniči s predmetnom novonastalom parcelom.

U nastavku je izričito navedeno da je izgradnja same tvornice trenutno u tijeku.

– U tijeku su radovi na izgradnji tvornice za preradu životinjskih nusproizvoda. Naime, investitor je dao informaciju da je odabrao proizvođača armiranobetonske montažne konstrukcije, gdje se isporuka očekuje 2025. godine – navodi se, između ostalog, u odluci Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Što je istina?

Ekipa BiznisInfo.ba jučer je pronašla i posjetila ovu parcelu. Kako smo vidjeli na licu mjesta, na njoj se ne izvode nikakvi radovi, niti su se izvodili u posljednje vrijeme. Štoviše, ne može se ni prepoznati kao građevinsko zemljište. Parcela je obrasla raslinjem, neobilježena i neograđena.

Ova slika na terenu je u oštroj suprotnosti s tvrdnjama iz službenih dokumenata da je izgradnja tvornice u punom jeku. Jedna stvar koja se može vidjeti jest da je potok nekoć bio reguliran, ali ništa dalje nije učinjeno.

Ostaje za vidjeti hoće li nadležne institucije prihvatiti minimalne infrastrukturne intervencije kao dokaz početka gradnje ili će stati na stranu lokalne zajednice i zahtijevati potpunu reviziju svih dozvola. Ishod ovog spora mogao bi odrediti ne samo sudbinu ovog projekta, već i standarde transparentnosti i odgovornosti za sva velika industrijska ulaganja u BIH.

Preuzimanje teksta je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i objavljivanje linka na originalni tekst na BiznisInfo.ba