Šok podaci: Hrvatska ima skloništa za samo 9,5% građana

nedjelja, 14.rujna 2025

Na jesenjem zasjedanju Hrvatskog sabora zastupnici će uskoro imati priliku raspravljati o temi koja se rijetko otvara, ali u vremenima globalne nesigurnosti dobiva na težini – stanju javnih skloništa u zemlji. Državni ured za reviziju izradio je izvješće o učinkovitosti upravljanja i korištenja skloništa za građane, a brojke koje donosi nisu nimalo ohrabrujuće.

Prema podacima iz rujna 2023. u Hrvatskoj postoji 2.040 skloništa s ukupnim kapacitetom za 367.965 ljudi – tek za 9,5 posto stanovništva. U praksi to znači da bi u slučaju velike nesreće ili oružanog sukoba devet od deset građana ostalo bez sigurnog mjesta za sklanjanje.

Velike razlike među županijama
Podaci pokazuju goleme nejednakosti. Dok se u Istarskoj županiji u skloništa može skloniti trećina stanovnika, u Zagrebu nešto više od petine, a u Primorsko-goranskoj 11,8 posto, u Virovitičko-podravskoj postoji samo jedno sklonište – kapaciteta stotinu ljudi. Mali broj skloništa imaju i Ličko-senjska, Međimurska i Šibensko-kninska županija.

Revizija je posebno analizirala 14 najvećih gradova. U sedam gradova, među kojima su Zagreb, Rijeka i Osijek, skloništa su ocijenjena učinkovitima, no uz preporuke za poboljšanja. U drugoj polovici gradova, uključujući Split, Dubrovnik i Zadar, ocjena je bila – djelomično učinkovita.

Zagreb – najveći kapacitet, ali neriješeni papiri
Glavni grad ima čak 1.041 sklonište u koja bi se moglo smjestiti 168.122 ljudi. No, stvarnost je kompliciranija. Od 84 skloništa kojima formalno upravlja Grad, samo je 11 u čistom gradskom vlasništvu, dok su ostala opterećena neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Većina zagrebačkih skloništa smještena je u stambenim zgradama, ustanovama i poslovnim objektima, što dodatno otežava jasno upravljanje i održavanje.

Revizija traži hitne mjere
Nalaz Državne revizije jasno kaže: potrebno je detaljno pregledati sva skloništa, zamijeniti dotrajalu opremu i instalacije te uspostaviti jasne mehanizme upravljanja. Uz to, gradovi bi trebali javno objavljivati informacije o skloništima i planovima civilne zaštite – kako bi građani znali gdje se mogu skloniti u slučaju katastrofe, terorističkog napada ili rata.

Dva desetljeća – tek 65 novih skloništa
Od 2005. do danas u Hrvatskoj je izgrađeno ili uređeno 65 novih skloništa. Kapacitet je povećan za 11.429 osoba – skroman pomak u usporedbi s potrebama.

Finska – primjer koji izaziva nelagodu
Za razliku od Hrvatske, Finska ima skloništa za gotovo sve svoje građane. Više od 4,5 milijuna ljudi u toj zemlji može se u trenutku skloniti, a zakoni nalažu da svaka nova građevina veća od 1000 četvornih metara mora imati sklonište.

Izvješće jasno poručuje – rat u Ukrajini ponovno je otvorio pitanje sigurnosti i otpornosti država. Hrvatska će u ponedjeljak u Saboru dobiti priliku pogledati istini u oči: skloništa, koja su trebala biti jamac zaštite, danas su nedostatna, zapuštena i često bez jasnog vlasnika.

Nacionalnoplus

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com