Nagađanje ili… U Njemačkoj se najavljuje “zima stoljeća”. Što se krije iza nje?

Njemački portali preplavljeni su informacijama o ekstremnoj zimi, snijegom prekrivenim ulicama koje se očekuju i ekstremnim vremenskim uvjetima koji prijete zemlji, piše Deutsche Welle.

Gotovo svake godine pojavljuju se izvješća koja predviđaju dugoročne ekstremne vremenske uvjete za Njemačku. U travnju je bilo “ljeto pakla 2025.”, a sada je “zima stoljeća”, koja bi trebala pogoditi Njemačku 2025./26. godine. Ali može li se vrijeme predvidjeti tako unaprijed? Odakle uopće dolaze nagađanja o “zimi stoljeća 2025./26.”? I koji im je cilj?

Slab polarni vrtlog izazvao je nagađanja

Razlog za nagađanja o “zimi stoljeća 2025./26.” bio je prvenstveno online članak koji povezuje slabiji polarni vrtlog iznad Sjevernog pola s mogućom arktičkom hladnoćom u Njemačkoj. Navodno postoje prognoze koje ukazuju na to da bi ovaj polarni vrtlog mogao biti relativno slab tijekom sljedeće zime, potvrđuje meteorolog Bock.

Slab polarni vrtlog (široka cirkulacija zraka koja dominira sjevernom i južnom hemisferom u zimskim mjesecima), za razliku od jakog, ne može zadržati hladan zrak u polarnim područjima. Kada se te ledene mase “izliju”, mogu doći do naših geografskih širina i utjecati na vrijeme u Europi. Može se dogoditi – ali i ne mora.

Postoji li uopće veza između slabih polarnih vrtloga i hladnoće u Njemačkoj, još nije dokazano, kaže Martin Gudd iz centra za vremensku ekspertizu njemačke javne službe ARD. U proteklim godinama ništa slično nije uočeno: „Jer slab polarni vrtlog zapravo znači da Arktik više nije tako hladan kao prije“, objašnjava meteorolog.

Prognoza za zimu 2025./26. – trenutno nemoguća

Prema riječima stručnjaka, predvidljivost vremena ovisi o nizu čimbenika – ne samo o polarnom vrtlogu. Temperature oceana, morske struje i opći atmosferski uvjeti također igraju ulogu. Na pitanje hoćemo li u sezoni 2025./26. zaista imati zimu stoljeća, meteorolog Karsten Schwanke odgovara: “Ne znamo.”

A za Lothara Bocka iz DWD-a u Münchenu, to je “čista spekulacija” – govoriti o iznimno hladnoj zimi ili čak “zimi stoljeća” u listopadu.

„Što se tiče ozbiljnih prognoza za zimu, možda – ali stvarno samo možda – možemo pogledati obrasce strujanja zraka na početku godine: kakvo je vrijeme bilo do sada i kakvo bi moglo biti“, kaže Martin Gudd iz ARD centra. Na temelju toga mogu se eventualno napraviti grube procjene o tome kako će se ostatak zime odvijati.

Vremenska prognoza je pouzdana najviše deset dana unaprijed

Iako bi mnogi željeli znati pouzdanu dugoročnu vremensku prognozu što je ranije moguće, mogućnosti su vrlo ograničene. Prema meteorologu Lotharu Bocku, sljedeća tri dana mogu se “relativno dobro predvidjeti”. U stabilnim vremenskim situacijama, poput dugotrajnog visokog tlaka, “prognoza može biti donekle točna i do deset dana”.

Po njegovom mišljenju, očekivanja od vremenskih izvješća su “previsoka”, dijelom i zato što se aplikacije za vremensku prognozu često čine sigurnijima nego što stvarno jesu: “Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 10, 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće.”

Točnost prognoza je veća nego prije 40 ili 50 godina, ali „za dulje razdoblje još uvijek imamo velikih poteškoća u predviđanju kakvo će biti vrijeme“, kaže ovaj stručnjak.

Vjerojatnost za zimu stoljeća – niska

Zima stoljeća je, statistički gledano, ona koja se događa jednom svakih 100 godina. Takva je, na primjer, bila zima 1962./63., koja se smatra najhladnijom zimom 20. stoljeća u Njemačkoj. Tada su posljedice bile ozbiljne: problemi s opskrbom električnom energijom i grijanjem, velika oštećenja infrastrukture i brojni smrtni slučajevi. Mnoge rijeke, pa čak i Bodensko jezero na jugu Njemačke, tada su bile potpuno zaleđene.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com