Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch: “Hrvatima danas treba treći entitet!”

U dijelu rasprave koji se odnosio na odnos Daytonskog mirovnog sporazuma i sporazuma vezanog uz uspostavu Federacije BiH te Washingtonskog sporazuma, svima je bilo jasno da će brojčana prednost Bošnjaka u zajedničkom entitetu stvoriti napetosti između Hrvata i Bošnjaka. Pravi problem u složenoj ustavnoj arhitekturi jest taj što je ta situacija otuđila Hrvate u BiH i potaknula trajne težnje za uspostavom trećeg entiteta (Bose objašnjava da su Hrvati brojčano najmanja od tri glavne nacionalne zajednice, a u Federaciji BiH Bošnjaci su ih brojčano nadmašili u omjeru tri prema jedan). Nakon toga, tijekom rasprave, Petritsch je rekao: “Rekao bih (danas) da Hrvatima treba treći entitet.”

Rasprava o budućnosti BiH

Izjava Wolfganga Petritscha dana je u kontekstu šire rasprave o neuspjehu međunarodne zajednice da reformira daytonsku arhitekturu na način koji bi omogućio dugoročnu stabilnost Bosne i Hercegovine, piše Vecernji.ba. Petritsch je govorio iz perspektive čovjeka koji je vodio Bosnu i Hercegovinu u razdoblju intenzivnog međunarodnog intervencionizma i koji je sada, s protokom vremena, otvoreno priznao da su ambicije bile previsoke, a razumijevanje lokalnih odnosa nedovoljno. U tom smislu, njegova rečenica o trećem entitetu više je priznanje pogreške nego politički prijedlog.

Rasprava se potom vratila na 2001. godinu i najveću krizu Petritschevog mandata, kada je došlo do otvorenog sukoba između međunarodne uprave i HDZ-a BiH. Središnji događaj bio je upad u Hercegovačku banku, nakon čega su mnogi građani ostali bez svoje ušteđevine, a međunarodno osoblje evakuirano je iz Mostara. Petritsch je rekao da je ta odluka bila traumatična, ali nužna jer je banka korištena za financiranje političke samouprave i de facto trećeg entiteta, što je praktički opovrglo prethodno iznesenu tezu o ideji trećeg, hrvatskog entiteta. U tom kontekstu spomenuta je i uloga Zagreba. Petritsch je naveo da su sredstva iz Ministarstva obrane RH preusmjerena u Hercegovačku banku za isplate dužnosnicima HDZ-a BIH, čime su održavane paralelne institucije. Ta epizoda pokazala je koliko je BIH neraskidivo povezana s regionalnom politikom, bez obzira na formalni okvir Daytona. Istodobno, Petritsch je s odobravanjem govorio o zaokretu koji je uslijedio u Hrvatskoj nakon 2000. godine, kada je Stjepan Mesić preuzeo predsjedništvo i pozvao Hrvate u BIH da prihvate Sarajevo kao svoje političko središte, što je predstavljalo prekid s dotadašnjom politikom Zagreba. S čime se Hrvati u Bosni i Hercegovini apsolutno ne slažu, posebno s politikom Stjepana Mesića.

Jedan od najzanimljivijih dijelova razgovora bio je o Richardu Holbrookeu. Petritsch je otkrio da ga je Holbrooke tijekom njegovog mandata pritiskao da zabrani SDS, stranku koju je tijekom rata vodio Radovan Karadžić. Petritsch je izrazio iznenađenje što stranka nije ranije zabranjena, a Bose je podsjetio da se Alija Izetbegović tome protivio, što je ocijenjeno kao jasan dokaz prešutne suradnje nacionalnih elita, ali i nedosljednosti međunarodne politike, javlja Vecernji.ba.

Sumantra Bose je tijekom cijelog razgovora dosljedno naglašavao da je ključna pogreška međunarodne zajednice pretjerana upotreba bonskih ovlasti. Smjenjivanje izabranih dužnosnika i nametanje zakona dekretima nije, kako je rekao, izgradilo funkcionalnu državu, već je potkopalo lokalnu odgovornost i produžilo političku nezrelost sustava. Posebno je kritizirao potragu za “nenacionalistima”, što je rezultiralo umjetnim političkim projektima poput Saveza za promjene, dok su stvarni odnosi moći ostali nepromijenjeni.

Greške međunarodne zajednice

Petritsch se složio s tim dijelom kritike, priznajući da se u BiH često miješaju izgradnja države i izgradnja nacije te da međunarodna zajednica pokušava učiniti previše. Izravno je rekao da je Ured visokog predstavnika trebao biti zatvoren sredinom 2006. jer je dugotrajni međunarodni nadzor postao dio problema, a ne rješenje. Zaključno, razgovor Bosea i Petritscha nije ponudio nove političke recepte, ali je razotkrio ono što se godinama izbjegavalo: da je Bosna i Hercegovina zaglavljena ne samo zbog domaćih političkih elita, već i zbog pogrešnih pretpostavki međunarodne zajednice. Kao posebno problematično, Bose je upozorio da međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini sustavno primjenjuje centralistički pristup koji odgovara Bošnjacima, ali nije usklađen s multietničkom stvarnošću zemlje. Prema njegovom tumačenju, problem nije bio u potrebi za suradnjom među zajednicama, već u pokušaju nametanja integracije uredbama i administrativnim mjerama, umjesto da se ona gradi postupno i političkim dogovorom. Takav pristup, naglasio je Bose, nije smanjio podjele, već ih je dodatno produbio jer je ojačao uvjerenje među Srbima i Hrvatima da međunarodna zajednica želi centralizirati državu protiv njihove volje. Bose je upozorio da međunarodna politika ignorira povijesne i institucionalne osobitosti BiH te da bi poticanje praktične suradnje među zajednicama, umjesto formalne integracije, donijelo stabilnije rezultate.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com