Crkva i obrazovanje
Iz Katoličke Crkve u Hrvatskoj, ali i Europi i svijetu, došli su neki od najvećih znanstvenika i umjetnika. Čak i više od toga, Crkva je zaslužna i za širenje pismenosti i obrazovanja i među nižim društvenim slojevima u povijesnim razdobljima kad je obrazovanje bilo ograničeno samo na imućne. Stoga je povezanost Crkve i
obrazovanja kroz povijest neupitna. Takvoj povezanosti svjedočimo i danas kad Crkva i dalje osniva škole brinući se za odgoj, obrazovanje i duhovno sazrijevanje djece i mladih.
Upravo je zato baš sada prikladno vrijeme da na početku nove školske godine upoznamo osnovne i srednje katoličke škole u Hrvatskoj, ali i podsjetimo na nezamjenjivu ulogu koju je Crkva kroz povijesti imala i danas je ima u odgoju i obrazovanju.
Naime, tek dolaskom redovnika na naše područje počeo je razvoj školstva i formalnoga obrazovanja. Prva škola osnovana na području Hrvatske bila je škola u sklopu benediktinskoga samostana osnovanoga 852. godine u Rižinicama kod Splita. Uz benediktince, škole su otvarali i drugi redovi poput dominikanaca, franjevaca i pavlina te ženskih redova, a osobit su utjecaj na školstvo i obrazovanje imali isusovci. Isusovci su osnovali prvu gimnaziju u Hrvatskoj, u Zagrebu 1607. godine. Slijedile su isusovačke gimnazije u Rijeci i Varaždinu te kolegij u Dubrovniku. Suradnja Crkve i državnih vlasti na području školstva iznjedrila je pomake u pismenosti i pristupačnost obrazovanja. Nakon zabrane djelovanja katoličkih škola za vrijeme austro-ugarske vlasti, suradnja klera i države se nastavila, a napretku koji je donijela svjedočimo i danas. Katolička Crkva i danas osniva škole na temelju međunarodnoga ugovora Republike Hrvatske s Vatikanom, prema kojem su katoličke škole sastavni dio javnoga školstva.
Važnost prisutnosti Crkve u školskom sustavu najbolje je sažeo papa Franjo istaknuvši da je obrazovanje prvotna zadaća Crkve. Prema podatcima Nacionalnoga ureda za katoličke škole Hrvatske biskupske konferencije, u Hrvatskoj trenutačno djeluje 12 osnovnih i 12 srednjih katoličkih škola koje pohađa više od četiri tisuće učenika. Uz njih te Hrvatsko katoličko sveučilište i katoličke bogoslovne fakultete možemo zaključiti da Crkva djeluje na svim razinama obrazovanja.
Katoličke škole i fakulteti
Nova je školska godina pred vratima, a bliži se i početak nove fakultetske godine. Početak je to još jednoga uzbudljivoga i veseloga, ali isto tako stresnoga razdoblja u životu mladih. Imajući na umu brige onih kojima je ovo
zadnja godina prije polaska na višu razinu školovanja te još uvijek u moru brojnih škola i fakulteta »traže svoj put«, donosimo vam pregled katoličkih osnovnih i srednjih škola te fakulteta.
U Hrvatskoj postoji 12 osnovnih i isto toliko srednjih katoličkih škola. Tako oni najmlađi školarci mogu pohađati katoličku osnovnu školu u Novskoj, Požegi, Rijeci, Šibeniku, Varaždinu, Virovitici, Zadru i Zagrebu. Oni koji se odluče upisati osnovnu školu u Zagrebu mogu birati između Prve katoličke osnovne škole u Zagrebu, Salezijanske osnovne škole, OŠ Ružičnjak namijenjene isključivo djevojčicama i OŠ Lotrščak za dječake.
Posebnost je Zadra što osim Katoličke osnovne škole »Ivo Mašina« nudi i Osnovnu glazbenu školu sv. Benedikta u kojoj učenici mogu naučiti svirati razne glazbene instrumente.
Mladići i djevojke koji se su pred srednjom školom mogu pak birati između katoličkih gimnazija u Dubrovniku, Osijeku, Pazinu, Požegi, Rijeci, Sinju, Slavonskom Brodu, Splitu, Virovitici, Zadru i Zagrebu. U glavnom gradu budući srednjoškolci mogu upisati Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti, a djevojkama se nudi mogućnost izbora između te škole i Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, poznate i pod nazivom ŽOG.
Kada je riječ o visokom obrazovanju, uz Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Splitu i Đakovu, budući studenti mogu upisati Teologiju u Rijeci kao sastavnicu zagrebačkoga KBF-a, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, Fakultet filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu, Visoku teološko-katehetsku školu u Zadru te Visoku teološku školu u Puli koja djeluje u sklopu Biskupijsko-misijskoga sjemeništa »Redemptoris Mater« i koju mogu pohađati isključivo svećenički kandidati.
Razvoj učenikove intelektualne i duhovne dimenzije
Djeca i mladi u Hrvatskoj imaju mogućnost obrazovati se u katoličkim osnovnoškolskim, srednjoškolskim i sveučilišnim ustanovama. Tu je mogućnost iskoristila i naša sugovornica Terezija Buljan, nekadašnja učenica Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića u Slavonskom Brodu i donedavna studentica psihologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Terezija Buljan ističe da je glavna prednost katoličkih odgojno-obrazovnih ustanova u odnosu na ostale činjenica da omogućuje cjelovitiji razvoj osobe, odnosno daje mogućnost za razvoj duhovne dimenzije, a ne samo intelektualne i obrazovne.
»Mislim da je važno uzeti u obzir i taj aspekt osobe jer gledanje na učenika i studenta, čovjeka općenito, samo kroz domenu intelektualnoga nije samo redukcionistički, nego i ograničavajuće u smislu ostvarivanja pojedinca i njegova potencijala.« Osim znanja koje katoličke obrazovne ustanove nude, važan je i odgojni aspekt u kojem učenici stječu važne vrijednosti koje ih prate kroz čitav život. »Osim boljega razumijevanja katoličkih stajališta, kroz te sam ustanove na poseban način naučila važnost zajedništva i solidarnosti. Bilo je puno prilika u kojima bi se učenici i studenti iz moje škole i fakulteta angažirali za nekakav važan i koristan cilj. Ipak, nikada nije bio naglasak na onome što smo mi radili jer smo uvijek u takve akcije polazili od katoličke ideje davanja za drugoga«, zaključila je naša sugovornica, a upravo zahvaljujući takvu odgoju koji vodi brigu o drugima, katoličke škole i sveučilišta diljem svijeta obogaćuju i oplemenjuju naše društvo.
Crkvene odgojno-obrazovne smjernice
Katolička Crkva vrlo je rano shvatila i prihvatila važnost obrazovanja te je kroz stoljeća radila na očuvanju i prenošenju znanja. Gotovo i nema kutka na ovoj zemlji gdje netko u Kristovo ime ne naučava o Riječi, ali i o slovu, abecedi, osnovama matematike i geografije. Uloga Riječi kroz brojne katoličke obrazovne i odgojne institucije diljem svijeta zaista je poprimila sve moguće dimenzije dobra. Na temeljima te želje za širenjem dobra, omogućavanjem svih prava drugima, pa tako i prava na obrazovanje, Katolička je Crkva formirala mnoge dokumente kao smjernice, a deklaracija o kršćanskom obrazovanju i odgoju nastala na Drugom vatikanskom koncilu »Gravissimum educationis« i dalje je vrijedan doprinos. U dvanaest točaka crkveni otci, vođeni tadašnjim papom Pavlom VI., saželi su važnost obrazovanja kao dijela odgoja i procesa formiranja osobe kako bi uspješno živjela na zemlji. Pozivamo vas da ju pročitate.
Izvor:Glas Koncila

More Stories
Nagrađeni dokumentarni film „Tiha misa“ Karle Jelić je nastavak sustavnog progona molitelja po hrvatskim trgovima
Obilježen Dan sjećanja na žrtve Boričevca 1941.
VLADA REZREŠUJE KESU ZA DEMOGRAFIJU: Za obitelji s četvero i više djece do 15.000 eura za nabavu vozila