DA SCHMIDT NIJE IZMJENIO IZBORNI ZAKON Bi li bošnjačke stranke uspjele izabrati 6 od 17 izaslanika u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH?

 

Hrvatski Medijski Servis donosi vam projekciju sastava skupština Županije Središnja Bosna i Zeničko-dobojske županije na temelju do sada obrađenih rezultata koje je objavilo Središnje izborno povjerenstvo s posebnim naglaskom na to koji Hrvati u skupštinske klupe ulaze s listi hrvatskih, a koji s listi bošnjačkih stranaka. 

 

Zanimalo nas je bi li bošnjačke stranke uspjele ostvariti plan o kontroli 6 od 17 izaslanika u Klubu hrvatskog naroda Doma naroda Parlamenta FBiH. Toliko je bilo dovoljno da se legitimni predstavnici Hrvata izbace iz vlasti u FBiH da visoki predstavnik Christian Schmidt na dan održavanja Općih izbora nije izmijenio izborni zakon i stavio izvan snage Uputstvo SIP-a o načinu izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Podsjećamo, izaslanici se u Dom naroda Parlamenta FBiH biraju iz županijskih skupština.

Ove dvije županije su bošnjački hegemoni označavali ključnima za provedbu takvoga plana jer u njima živi i dovoljan broj Hrvata da bi značajno mogli utjecati na vlastiti izborni rezultat. Zbog toga su birače pozivali da u ŽSB i ZDŽ glasuju za one kandidate s listi bošnjačkih stranaka koji se izjašnjavaju kao Hrvati dok su one 4 većinski bošnjačke županije već unaprijed uračunali.

Nakon 97 posto obrađenih birališta u ŽSB polako se nazire i sastav Skupštine, ali ovdje treba naglasiti i značajan udio glasova pristiglih poštom koji još uvijek nisu uračunati tako da može doći do manjih preokreta.

U ŽSB najviše glasova ima SDA; 34.342 glasa ili 34 posto. To bi im prema trenutnoj raspodjeli glasova donijelo 11 mandata što je jedan više nego 2018. godine.

Slijedi koalicija stranaka predvođenih HDZ-om BIH koju čine još, HSS SR, HSS, HSP BIH, HKDU, HSP AS, HDU, HRAST s 26.239 glasova ili 25,98 posto. HDZ i partneri za sada imaju 8 mandata u ŽSB što je jedan mandat manje nego na izborima 2018. godine.

SDP je osvojio 11.613 glasova (11,50 posto) što donosi 4 mandata i to je za jedan manje nego 2018. godine kada su imali pet mandata.

Narod i pravda s 8.075 glasova (7.99 posto) može računati na 3 mandata. Valja napomenuti da se oni 2018. godine nisu ni natjecali za Skupštinu ŽSB.

Izborni prag od 3 posto prelaze koalicija Komšićevog DF-a i GS-a sa 6.196 glasova (6,13 posto) što je dovoljno za dva mandata (isto kao i na izborima 2018. godine).

Posljednja koalicija stranaka koja prelazi izborni prag je ona koju predvodi HDZ 1990, a čini je još i HSP HB BIH s 5.060 glasova ili 5,01 posto za sada može računati na dva mandata što je jedan više nego 2018 godine.

Po ovoj projekciji hrvatske stranke u Skupštini ŽSB imat će  10 zastupnika što je isto kao i 2018. godine.

To su Ilija Nakić, Suzana Krišto, Anto Matić, Ana Šindrić, Dražen Matišić, Boris Mrnjavac, Ivo Šimunović i Antonija Miličević iz HDZ-a BiH te Anto Bilić i Tanja Matošević iz HDZ-a 1990.

 

Ovo je važno posebno zbog toga jer su brojni bošnjački dužnosnici i mediji pozivali Bošnjake da glasuju za Hrvate na listama bošnjačkih stranaka kako bi uspjeli izabrati jednog od tri izaslanika u Hrvatski klub.

U Skupštinu ŽSB ulazi jedino Željka Matković iz Komšićevog DF-a koja se izjašnjavao kao Hrvativa.

Razvidno je da SDP-ova Anita Markanović kao peta na listi ne ulazi u hrvatski klub Doma naroda FBiH te da bošnjačke stranke ne bi imale nikakvu mogućnost izbora jednog hrvatskog izaslanika što im je trebalo za famoznih šest ruku.

ZDŽ

S druge strane, prema posljednjim preliminarnim rezultatima objavljenim iz SIP-a BiH, najviše glasova za Skupštinu Zeničko-dobojske županije, nakon 87,33 obrađenih biračkih mjesta, ima Stranka demokratske akcije (SDA) – 38.256 ili 29,40 glasova. To bi im trebalo donijeti 11 mandata, isto koliko su imali i nakon Općih izbora 2018.

U izbornoj utrci, prema preliminarnim podacima SIP-a, na drugom mjestu je SDP – Socijaldemokratska partija BiH sa 17.333 ili 13,32 posto glasova. SDP bi trebao imati 5 mandata, jedan manje nego 2018.

Treća je Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad – za BiH s osvojenih 15.548 ili 11,95 posto glasova. Prema trenutnim izračunima oni osvajaju 5 mandata što je isto kao i 2018. godine.

Slijedi Komšićev DF sa 8,93 posto glasova. To im je dovoljno za tri mandata što je također isti rezultat kao i 2018. godine.

Na petom je mjestu Narod i pravda sa 7,86, što je dovoljno za tri mandata. Oni se, podsjećamo, nisu natjecali na izborima 2028. godine.

Šestoplasirana je koalicija svih stranaka HNS-a koju predvodi HDZ BIH 7,78 glasova što bi im trebalo donijeti tri mandata. Radi se o istom rezultatu kao i prije 4 godine.

Sljedeći je NES sa 6,16, posto, što je dovoljno za dva mandata. To je isto koliko je osvojila tadašnja A-SDA čiji je NES sljedbenik.

Savez za bolju budućnost BiH sa 4,43 posto glasova i Naša stranka sa 3,20 posto glasova osvajaju po jedan mandat. SBB-u je to pad za čak 2 mandata jer su prije četiri godine imali tri zastupnika u Skupštini ZDŽ dok je Naša stranka ostala na istom rezultatu kao i 2018. godine s jednim mandatom.

Hrvatske stranke u ovoj županiji participirat će s 3 skupštinska zastupnika što je također isti rezultat kao i 2018. godine. To su Ivo Tadić, Ivica Penić i Anita Paurić.

Međutim, Zeničko-dobojska županija imat će čak 5 skupštinskih zastupnika s listi bošnjačkih stranaka koji se izjašnjavaju kao Hrvati. To su s liste SDP-a Marina Mujkanović i Vinka Aletović, DF-ova Snježana Pandža, Mirela Mateša Bukva (SDA) i Vinko Marić iz stranke Fuada Kasumovića. Ovo znači da bi bošnjačke stranke uspjele preglasati legitimne hrvatske zastupnike u Skupštini ZDŽ i u Dom naroda poslati jednog svoga izaslanika odnosno izaslanicu.

Ipak, rezultate za Skupštinu ZDŽ treba uzeti s dozom rezerve jer čak 51 biračko mjesto od ukupno 142 u Zenici još uvijek nije obrađeno.

 

Ovo znači da bi, da je na snazi ostalo staro uputstvo SIP-a za popunu Doma naroda Parlamenta FBiH, bošnjačke stranke u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH izabrale 5 izaslanika. To su izaslanici koji su se izjasnili kao Hrvati u Unsko-sanskoj, Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj, Bosansko-podrinjskoj županiji te Županiji Sarajevo.

Te četiri županije u svojim skupštinama neće imati legitimne predstavnike Hrvata, koji zbog svoje malobrojnosti ne mogu prijeći izborni prag, dok su u njima izabrani neki zastupnici koji su se izjasnili kao Hrvati. Podsjećamo u Federalni dom naroda ulazi po jedan izaslanik iz svakog naroda ako je isti izabran u županijsku skupštinu i to vrijedi i za stari i za novi način izbora izaslanika.

U Skupštinu Kantona Sarajevo, za sada, ulaze Damir Marjanović (ZNG), Danijela Kristić (NiP), Marijela Hašimbegović (DF) i Davor Čičić (SDP). Oni će između sebe izabrati jednog nelegitimnog hrvatskog izaslanika u Dom narod Parlamenta FBIH. U skupštinu USŽ ulaze  Ines Delić iz SDA, Tanja Šantić iz NES-a i Elvira Abdić-Jelenović iz Laburističke stranke. One će između sebe birati jednu izaslanicu u Hrvatski klub. Od nelegitimnih predstavnika Hrvata u Skupštinu TŽ ulaze Boris Krešić i Ivana Mijatović iz DF-a i jedno od njih dvoje ulazi u Dom naroda. Na koncu u Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, u kojem po popisu iz 2013. godine, žive 24 Hrvata ulazi Berina Fejzić koja se izjasnila kao Hrvatica i ona će glasujući sama za sebe otići u federalni Dom naroda.

To je jeeldan izaslanik manje od onih famoznih šest koliko su najavljivali bošnjački nacionalisti što bi im bilo dovoljno da izbace legitimne predstavnike Hrvata iz vlasti u Federaciji BiH.

 

hb.hteam.org