Suđenje za zločine u Bugojnu: Mlaćo negirao vlastiti zapis o likvidaciji Hrvata, logor predstavio kao “instituciju”

Nakon što je vještak vojne struke Martin Frančešević iznio svoj nalaz o nepobitnoj odgovornosti bošnjačkog vojnog i političkog vrha u Bugojnu, au kojem su sadržani i brojni primjeri miješanja Ratnog predsjedništva u nadležnosti vojnih struktura, obrani optuženih dana je prilika da ispita Frančeševića. Višesatno ispitivanje, koje će biti nastavljeno 13. svibnja jer su, prema riječima branitelja, postavili tek četvrtinu planiranih pitanja, svelo se na mnoga nebitna pitanja, od stručnosti i osposobljenosti vještaka i ljudi koji su vodili zapisnike sa sjednica Ratnog predsjedništva Bugojna do nadležnosti vojnih i civilnih vlasti propisanih zakonskom uredbom o organizaciji obrane.

Uz vrlo sugestivna pitanja koja su počinjala rečenicom: “U pravu sam ako kažem”, Sabina Mehić, odvjetnica Dževada Mlaće, u jednom je trenutku pokušala osporiti ključni dokaz protiv svog branjenika, čuvenu rečenicu: “Javno ne smijemo imati zarobljenike, tajno likvidirajte ekstremne”. – Nema dokaza da je to rečenica koju je izgovorio Dževad Mlaćo. On je to zapisao, ali ne možete iz zapisnika tvrditi da je to on rekao – rekla je. Pritom nije objasnila kako se ista rečenica našla u njegovu ratnom dnevniku.

– Bio je to pokušaj obrane da relativizira vrlo dobre i nepobitne nalaze vještaka i da ospori odgovornost svojih branjenika koja je neupitna. Postavljajući, po meni, mnoštvo nebitnih pitanja, pokušavamo izbjeći ono što je bitno i nesporno, a to su zločini i ubojstva – rekao je Bruno Božić, pravni zastupnik hrvatskih logoraša. Za razliku od Mlaće koji se brani šutnjom, Cikotićeva obrana najavila je da će on sam imati pitanja. Unakrsno ispitivanje vještaka Franceševića nastavljeno je u istom tonu kao i Mlaćeva obrana. Cikotićev odvjetnički tim tvrdi da njihov branjenik za godinu dana njegovog obnašanja dužnosti zapovjednika OG Zapad Armije BiH, u čijoj je zoni odgovornosti bilo i Bugojno, nije izdao nijednu naredbu o postavljanju podređenih, te da su tek u studenom 1993. preuzeli kontrolu nad logorom Stadion, koji su nazvali zatočeničkim objektom, za koji tvrde da je bio u skladu sa Ženevskom konvencijom.

– Logor Stadion bio je pod kontrolom vojnih vlasti od rujna 1993. godine – jasno je iz dokaza Tužiteljstva koji su mu predočeni, a radi se o 2500 stranica, pročitao je vojni vještak Martin Francešević. Suđenje je pratila i Dijana Strujić, supruga Mihovila Strujića, jednog od nasilno odvedenih logoraša, za čijim se posmrtnim ostacima još uvijek traga. – Smogao sam snage da dođem, ali vjerujte, nije lako. Imao sam osjećaj da se sudi meni, a ne Mlači i Cikotiću. Nazvati strašni logor “Stadion” zatočeničkom ustanovom je, po meni, isto što i nazvati ga wellness centrom. Strašno – rekao nam je Strujić. Tužilaštvu BiH ona i neki od muževa nestalih dostavili su i dopise koje su dobili iz logora.

– Od supruga sam dobila pet pisama, posljednje od njih 7. rujna 1993., u kojima opisuje strašne uvjete u logorima, tjedan dana provedenih do pojasa u vodi u salonu namještaja, uvjete u Pruscu, gdje su se osjećali najzaštićenijima, ali i pokušaj prebacivanja 123 zatvorenika u Zenicu na suđenje, koji je naprasno i pod nepoznatim okolnostima prekinut. Da li bi danas bili živi da im je suđeno u Zenici, pitanje je na koje nemam odgovor. Ono što mi, obitelji nestalih, očekujemo od procesa je da se, uz kažnjavanje odgovornih, kaže gdje su tijela nestalih. Ako ne saznamo, sve gubi smisao – zaključio je Strujić.

Tužitelj Mladen Vukojičić najavio je izvođenje novih dokaza na ročištu 6. svibnja. Hoće li među njima biti i autentičnih pisama koje su zatočenici uspjeli poslati svojim najbližima i u kojima su opisali užasne uvjete boravka u logorima prije nego što su odvedeni u nepoznato i likvidirani, ostaje za vidjeti.

______________________

Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️