Rusija bi se odrekla manjih dijelova okupirane Ukrajine, a Kijev bi prepustio velike dijelove istoka zemlje koje Moskva nije uspjela osvojiti – to je okvir mirovnog prijedloga o kojem su na summitu na Aljasci raspravljali ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump, prema izvorima Reutersa upoznatima s razmišljanjem Moskve.
Ovaj opis sastanka pojavio se dan nakon što su se Putin i Trump sastali u vojnoj bazi na Aljasci, što je bio prvi susret između američkog predsjednika i šefa Kremlja od početka rata u Ukrajini.
Zelenski ide u Washington
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sutra putuje u Washington kako bi s Trumpom razgovarao o mogućem završetku rata koji je Putin započeo u veljači 2022.
Trump je rekao da summit nije postigao primirje koje je želio, ali je u intervjuu za Fox News rekao da je s Putinom razgovarao o prijenosu teritorija i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu te da su se “uglavnom složili”.
„Mislim da smo vrlo blizu dogovora“, rekao je Trump, dodajući: „Ukrajina se mora složiti. Možda će reći ne.“
Prema dvama izvorima, Putinova ponuda trenutno se temelji na razgovorima između europskih, američkih i ukrajinskih čelnika, ali nije jasno je li riječ o početnom stavu ili praktički konačnoj ponudi. U subotu je Trump informirao Zelenskog i europske čelnike o svom razgovoru.
Ukrajinski teritorij za mir
Putinova vizija sporazuma isključuje prekid vatre prije postizanja sveobuhvatnog sporazuma, što je u suprotnosti sa zahtjevom Kijeva.
Prema ruskoj ponudi, Ukrajina bi se potpuno povukla iz Donjecka i Luganska, a zauzvrat bi Rusija pristala zamrznuti crte bojišnice u južnim regijama Herson i Zaporižje, tvrde izvori.
Kijev je prethodno odbacio svaku ideju o povlačenju iz Donjecka, gdje su ukrajinske snage dobro ukorijenjene i gdje grad služi kao ključna obrambena barijera.
Rusija bi vratila dijelove Harkiva i Sumija
Izvori tvrde da bi Moskva bila spremna vratiti relativno male dijelove teritorija koje drži u sjevernoj Sumi i sjeveroistočnom Harkovu – ukupno oko 440 četvornih kilometara. Za usporedbu, Ukrajina kontrolira oko 6600 četvornih kilometara Donbasa, koji uključuje Donjeck i Lugansk, a koji Rusija smatra svojim teritorijem.
Putin bi također tražio barem formalno priznanje ruske vlasti nad Krimom, koji je anektirao 2014. Nije jasno treba li to priznanje doći samo od SAD-a ili od svih zapadnih zemalja i Ukrajine.
Sankcije, NATO i sigurnosna jamstva
Moskva također očekuje ukidanje barem dijela sankcija. Izvori nisu mogli potvrditi odnosi li se to na američke ili europske mjere.
Putin bi, kažu, blokirao ulazak Ukrajine u NATO, ali je otvoren za ideju sigurnosnih jamstava. U subotu je Trump europskim čelnicima spomenuo mogućnost “Članka 5 izvan NATO-a” – svojevrsnog jamstva po uzoru na pravilo NATO-a da je napad na jednu članicu napad na sve.
Ulazak u NATO je strateški cilj Ukrajine, utvrđen u ustavu zemlje.
Jezik i Ruska pravoslavna crkva
Prema izvorima, Rusija bi također tražila službeni status za ruski jezik u dijelovima ili cijeloj Ukrajini, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno djeluje.
Ukrajinska sigurnosna služba optužuje crkvu povezanu s Moskvom da pomaže ruskoj agresiji širenjem propagande i skrivanjem špijuna, što crkva poriče, tvrdeći da je prekinula veze s Moskvom. Ukrajina je donijela zakon kojim se zabranjuju vjerske organizacije povezane s Rusijom, ali on još nije stupio na snagu.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Što vi mislite o ovoj temi?
Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com

More Stories
Nakon napada dronom Ruski konzul u Rumunjskoj proglašen ‘personom non grata’, konzulat je također zatvoren
Merz ponudio Ukrajini pridruženo članstvo u EU, Zelenski odbio
Vođa AfD-a: Prije ili kasnije, medvjed će uzvratiti udarac