Milanović u šest točaka upozorio Plenkovića i poručio: ‘Ovo je nezabilježeno u hrvatskoj povijesti‘

PETAK, 9. siječnja 2026.

Izbor sudaca Ustavnog suda u RH prošao je put od natpolovične  saborske većine do današnjeg sustava koji zahtijeva široki politički konsenzus i dvotrećinsku saborsku većinu koji je zamišljen kao osiguranje da suci nisu isključivo izbor jedne stranke ili vladajuće koalicije

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović oglasio se priopćenjem i predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću poručio da „neće sudjelovati u ‘povezivanju izbora predsjednika Vrhovnog suda s izborom ustavnih sudaca’ jer je to „podrivanje ustavnog poretka“.

„Izjava predsjednika Vlade iz koje nedvojbeno proizlazi kako će se izbor predsjednika/ce Vrhovnog suda ‘vezati’ uz izbor ustavnih sudaca predstavlja kršenje Ustava i zakona, kao i omalovažavanje i podrivanje neovisnosti sudbene vlasti. Njegov javni poziv na političku ‘trgovinu’ u procesu izbora najviših dužnosnika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda nezabilježen je u hrvatskoj povijesti i izravno je usmjeren na podrivanje ustavnog poretka“, poručio je Milanović.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da „HDZ želi vezanim imenovanjem izabrati predsjednika Vrhovnog suda i tri ustavna suca tako da dva predloži parlamentarna većina, a jednoga oporba i da je to službena pozicija HDZ-a koju će držati u predstojećim tjednima u razgovorima s oporbom u Hrvatskom saboru“.

Milanović Plenkovića podsjeća da je sudbena vlast u Republici Hrvatskoj samostalna i neovisna, da predsjednika/icu Vrhovnog suda bira Hrvatski sabor na prijedlog Predsjednika Republike, a uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora i opće sjednice Vrhovnog suda.

Vlada Republike Hrvatske i predsjednik Vlade ne sudjeluju u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda, niti je taj izbor na bilo koji način povezan s bilo kojim drugim postupkom biranja članova sudbene, zakonodavne ili izvršne vlasti, a što se Ustavnog suda tiče, podsjetio je kako se suci Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru.

„Vlada Republike Hrvatske ni kod ovog izbora nema bilo kakvu ustavnu ulogu. Suci Ustavnog suda se ne smiju birati po kriteriju pripadnosti ili bliskosti bilo kojoj vladajućoj ili oporbenoj stranci. Izbor ustavnih sudaca kakav predlaže predsjednik Vlade značio bi ponovnu stranačku okupaciju Ustavnog suda i otvoreno priznanje kako se od Ustavnog suda traži i očekuje donošenje odluka u skladu s očekivanjima Vlade“, napisao je Milanović u priopćenju.

Način izbora sudaca Ustavnog suda: od saborske većine do sustava koji zahtijeva široki politički konsenzus

Izbor sudaca Ustavnog suda u Republici Hrvatskoj prošao je put od natpolovične  saborske većine do današnjeg sustava koji zahtijeva široki politički konsenzus i dvotrećinsku saborsku većinu koji je zamišljen kao osiguranje da suci nisu isključivo izbor jedne stranke ili vladajuće koalicije.

Pregled razvoja tog dogovora među političkim akterima

U prvim desetljećima hrvatske neovisnosti od 1990. do 2010. ustavni suci birali su se natpolovičnom većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Budući da je za izbor bilo dovoljno 76 ruku, vladajuće stranke (prvenstveno HDZ 1990-ih, a kasnije i koalicija oko SDP-a početkom 2000-ih) mogle su same izglasati kandidate. Takav je sustav često dovodio do optužbi o “stranačkoj obojenosti” Ustavnog suda, jer opozicija nije imala stvarnu moć blokiranja pojedinog kandidata.

Ključna prekretnica dogodila se s Ustavnim promjenama 2010. godine, kada je propisano da se suci Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika (101 glas od 151). Cilj tih promjena bio je prisiliti najveće političke stranke (tada HDZ i SDP) na međusobni dogovor. Bez konsenzusa vlasti i oporbe, izbor suca postao je nemoguć.

Upravo je taj sustav donio određenu stabilnost, ali i u uveo praksu “trgovine” (sustav “pola-pola”, ili nešto više u korist vladajuće strukture), gdje bi svaka strana predlagala određeni broj kandidata koje bi druga strana zatim podržala.

No, pokazalo se da se stranke teško dogovaraju, a prva kriza isplivala je 2016. kada je Ustavnom sudu prijetila blokada rada zbog isteka mandata većini sudaca, a novi nisu izabrani. U zadnji tren, pod pritiskom javnosti i mogućnosti ustavne krize, postignut je veliki dogovor o izboru 10 sudaca odjednom. Uvedeni su i javni razgovori pred saborskim Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav, gdje kandidati odgovaraju na pitanja zastupnika, što je postalo obvezan dio procesa.

Situacija krajem 2024. i početkom 2025.

Tijekom 2024. godine Ustavni sud se ponovno našao u situaciji da mandat istječe većini od 13 sudaca (za njih 10). Nakon višemjesečnih pregovora između vladajuće većine i oporbe, u prosincu 2024. postignut je sporazum o izboru 10 novih sudaca. Fokus dogovora bio je na stručnosti (profesori, ugledni odvjetnici i suci) kako bi se smanjila percepcija Suda kao “odlagališta za bivše političare”.

Dakle, može se zaključiti da je izbor sudaca Ustavnog suda isključivo rezultat političkog kompromisa u kojem predstavnici najvećih klubova zastupnika usuglašavaju listu imena koja u Hrvatskom saboru može dobiti 101 glas.

Iako kritičari i dalje smatraju da ovakav “dogovor u kuloarima” favorizira kandidate bliske velikim strankama, dvotrećinska većina ostaje jedini mehanizam koji sprječava da jedna politička opcija u potpunosti ovlada Ustavnim sudom.

Piše; Misao.hr

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com