HB.hteam.org

Portal hrvata HB

Udbina/Središnja euharistija za žrtve Bleiburške tragedije

Sponzorisano

 

Bez ljubavi prema bližnjima vjera se izvitoperi.

Svečanu misu za žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta, 14. svibnja, u Svetištu hrvatskih mučenika na Udbini, u Ličko-senjskoj županiji, predslavio je đakovačko-osječki pomoćni biskup mons. Ivan Ćurić.

 

Koncelebrirali su predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, riječki nadbiskup i metropolit mons. Ivan Devčić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Dražen Kutleša, gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić te brojni svećenici.

U pozdravu prije mise biskup Križić istaknuo da su se okupili u svetištu na Udbini «moliti i Bogu prikazivati sve žrtve Drugog svjetskog rata i poraća napose žrtve Bleiburga i Križnog puta». Tumačeći da ni jedan narod ne smije zaboraviti svoje žrtve, pa ni hrvatski, mons. Križić poručio je „da nas sjećanje na žrtve ne smije nikada ispunjati mržnjom prema ikome. Mržnja nikada ne jača život, ona ga truje“.

Stoljeće od rođenja dr. Tuđmana

Uvodeći u misno slavlje biskup Ćurić je rekao kako su se okupili na Udbini „da se u krilu svoga naroda zajednički spomenemo događaja koji su duboko urezani u povijesni hod našeg naroda». «…nepregledna kolona izbjeglica, vojnika i civila, koja je iz naših gradova i sela na samom kraju Drugog svjetskoga rata krenula put Austrije, nadajući se zaštiti tadašnjih zapadnih savezničkih snaga, bila je predana partizanskoj vojsci Jugoslavije 15. svibnja 1945. nadomak austrijskog gradića Bleiburga, nedaleko granice sa Slovenijom. Bili su tu jednim dijelom i pripadnici drugih naroda. Za tisuće i tisuće naših sunarodnjaka bio je to početak novih tragičnih događaja. Započelo je ono što naša povijest pamti kao ‘Hrvatski križni put’», rekao je mons. Ćurić te spomenuo i prvog gospićko-senjskoga biskupa mons. Milu Bogovića, preminuloga 19. prosinca 2020. koji se s izvanrednim zanosom trudio upravo na Udbini oblikovati jedinstven prostor – pogodan za „memoriju“. Mons. Ćurić je dodao da s poštovanjem i zahvalnošću uključuju u ovaj susret i spomen 100. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, prvoga predsjednika suvremene Republike Hrvatske, javila je IKA.

Polagano rasvjetljivanje povijesti

Obraćajući se vjernicima na Udbini okupljenima iz mnogih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine, i svima koji prate televizijski ili radijski prijenos, biskup Ćurić u homiliji je istaknuo da se bez ljubavi prema bližnjima, a to je u Kristovu pozivu bez iznimke svaki čovjek, vjera izvitoperi. Protumačio je znakovitost da se ispred Crkve hrvatskih mučenika nalazi kip svetoga pape Ivana Pavla II. «U njemu smo i kao narod u mnogo navrata iskusili, i to veoma osjećajno, svjedočanstvo ljubavi Crkve. Kako da se ne sjetimo kako nas je s ljubavlju i razumijevanjem susretao, od prvih dana svoga pontifikata», rekao je te se osvrnuo i na obilježavanje obljetnice smrti kardinala Alojzija Stepinca 10. veljače 1981. kada je narod dupkom ispunio zagrebačku katedralu. «Njegov je primjer, životni put i povijesne prilike polagano i razgovijetno tumačio tadašnji nadbiskup Franjo Kuharić. Zapazio sam tada i jednu posebnu rečenicu: ‘Ima grobljâ na kojima nema spomenika, ima žrtava pokrivenih šutnjom’. Nisam tada mogao dokučiti njezino značenje. Puno toga tada, kao gimnazijalac 2. razreda, još nisam mogao razumjeti», istaknuo je biskup te primijetio «da se polagano to poglavlje naše povijesti i rasvjetljuje, s mnogim zanosnim entuzijastima, no još uvijek prilično sporo, bez prepoznatljive snažne i sustavne podrške».

„Tako se teško probija i pred našom i pred svjetskom javnošću. Zašto su toliki morali skončati, svi jednako označeni kao ‘neprijatelji’? Tolika poslijeratna stratišta, jame, putovi smrti, deportacije; tolike ‘tamne noći’ koje su odmah po završetku rata jednostavno ‘gutale’ ljude, gotovo po svim našim gradovima i selima, a među njima i velik broj svećenika, redovnika i redovnica! Mnogi još i danas ostavljeni sakriveni; još uvijek groblja ‘koja nemaju spomenika’. A od vremena njihova stradanja dogodila su se tolika nova – Domovinski rat, i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. I rat u Ukrajini koji upravo traje. Kao da trajno stojimo pred oštricom ideologijâ koje uvijek iznova vrebaju i uvijek imaju izgovor za nova nasilja i sijanje smrti“, rekao je biskup i dodao da o potrebi spomena na žrtve zločina piše u svom pastirskom nauku papa Franjo, točnije u enciklici Fratelli tutti o bratstvu i socijalnom prijateljstvu iz 2020.: «U njoj izrijekom navodi primjer naših hrvatskih biskupa iz njihova pisma 1995., s jasno istaknutim načelom: ‘Svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje’.»

Potaknuo je da ovaj spomen na Udbini «nadahne za ljubav i zajedništvo našeg hrvatskoga naroda, istodobno i za povezivanje i suradnju među narodima i kulturama, kao i za još produbljeniji i plodniji ekumenski dijalog. A kad je u pitanju rodoljublje, da ono uvijek zrači slobodom i otvorenošću, nikad ‘zatrovano’ ni osvetom ni bilo kakvom ideologijom; da ga na lijep način i s vedrinom, bez ikakve uskoće i zatvaranja u prošlost, uspijemo mudro ugrađivati u prilike suvremenoga života, na osobnom i društvenom planu».

Homiliju je zaključio dijelom Molitve za dar ljubavi i oproštenje koja je moljena i prije nekoliko godina na Bleiburškom polju te neposredno prije misnoga slavlja.

Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti župni zbor Sv. Ante s Humca.

Krajem svibnja komemoracija i u BiH

Među brojnim vjernicima na misi su bili i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te drugi visoki dužnosnici.

Inače, obilježavanje 77. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog organizirao je Počasni bleiburški vod, suorganizator u liturgijskom dijelu je u ime HBK-a i BK-a BiH Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, pokrovitelj je Hrvatski sabor, a supokrovitelj Hrvatski narodni sabor BiH.

Program komemoracije počeo je molitvom križnog puta koju je predmolio župni upravitelj u Krašiću vlč. Ivan Vučak sa svojim župljanima.

Podsjetimo, komemoracija će se 29. svibnja održati i u Bosni i Hercegovini.

 

hb.hteam.org

Ostavite facebook komentar