Povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Haris Dajč, gostovao je u Pressingu N1 Televizije, gdje je komentirao komemoraciju za žrtve holokausta u Jasenovcu, ali i položaj i broj Židova u Hrvatskoj, kao i povrat imovine.
Što se tiče mladih i povijesnog revizionizma, kaže da sa studentima nema problema, no problem su oni koji nisu studenti.
“Oni mogu povjerovati narativu koji je došao nakon 1990-ih”, rekao je.
Nadalje navodi da je u Kraljevini Jugoslaviji živjelo 85.000 Židova i taj broj možemo podijeliti na tri velika grada – Zagreb, Beograd i Sarajevo, a ima ih i u Vojvodini. To su bili pripadnici srednjeg ili višeg sloja.
Napominje i da je za zagrebačke Židove bilo karakteristično da su bili jedna od najbogatijih zajednica.
“Kada spominjemo holokaust nije tu važno samo ubojstvo ljudi nego i ophođenje preko njihovoj imovini. U Beogradu je pokretna imovina bila skupljena. Ona se oduzima zakonskom uredbom 1942. Zato je bilo važno da nulta godina bude 42., a ne 45. To je jedna od posljedica zakona koji je donesen u Srbiji 2016.”, dodao je.
“Što se tiče današnjih granica Srbije ubijeno je 80 posto Židova, a trećina ih je bila iz Beograda”, rekao je te dodao da Srbija nije bila prva “judenfrei” država u Europi.
Stravične ‘dušegubke’
Opisao je kako su izgledale komore tzv. dušegubke. “U pitanju je kamion u koji utovarite žene i djecu i u pitanju je cijanid B koji se pušta te se oni uguše. Pitanje je jesu li oni ispuštali neke krikove jer ubijani su u transportu i dok bi došli u logor već bi bili mrtvi i ide sljedeća tura. Nacisti su vidjeli da to sistemsko ubijanje Židova ide vrlo lako”, rekao je.
‘Plenković neutralizirao ekstremiste’
Što se tiče pozdrava ZDS, kaže da je to povezano s kulturom sjećanja. “Židovska zajednica Hrvatske se uspjela oduprijeti ekstremistima iz HDZ-a u doba Tomislava Karamarka. Uspjeh Plenkovića je da je uspio neutralizirati te ekstremiste”, rekao je.
O izjavama Dodika o 500.000 ubijenih u Jasenovcu: To vrijeđa ljude
Komentirao je i izjave Milorada Dodika iz Gradine u BiH koji je rekao da je ubijeno 500.000 Srba u Jasenovcu.
Brojke ubijenih prema JUSP Jasenovac
Prema podacima koji su objavljeni na internetskim stranicama Javne ustanove spomen-područja Jasenovac, broj ubijenih u tom logoru je 83 145 osoba, a u tablicama koje se nalaze može se vidjeti pregled po narodnosti i spolu te po narodnosti i godini smrti.
Tablice se nalaze u sklopu poimeničnog popisa žrtava, koji je rezultat dosadašnjih istraživanja stručnih djelatnika Spomen područja Jasenovac.
Ovim načinom rada prikupili su do sada imena i podatke za 83.145 žrtava. U KL Jasenovac umoreno je prema naprijed navedenim podacima 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti.
No, kako napominju, kao i svi do sada objavljeni popisi žrtava jasenovačkih logora nije konačan niti potpun, ali postoji mogućnost dopunjavanja podataka i ispravljanja eventualnih pogrešaka.
Prema njihovoj tablici, broj žrtava srpske narodnosti iznosi 47 627.

Goldstein: S jedne strane pretjerivanje, s druge relativizacija
Povjesničar Ivo Goldstein također je govorio o tim brojkama 2018. u razgovoru za Radio Slobodna Europa.
“Kao što imate sa srpske nacionalističke strane pretjerivanje o 700 tisuća jasenovačkih žrtava, tako imate i ovu minimalizaciju, relativizaciju i negaciju Jasenovca koja je bljutava”.
Podsjetio je i da je dosad popisano više od 83 tisuća žrtava, no on smatra da je ukupan broj stradalih u Jasenovcu između 90 i 100 tisuća.
No, za kraj, najvažnije je reći da jasenovački stradalnici nisu samo brojevi. Oni su djeca, muškarci i žene sa svojim imenima i osobnim životnim pričama.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

More Stories
VIDEO 1. rujna 2013. preminuo Zvonko Bušić – ‘čovjek koji je morao davati sve od sebe’
Nagrađeni dokumentarni film „Tiha misa“ Karle Jelić je nastavak sustavnog progona molitelja po hrvatskim trgovima
Zašto gradonačelniku glavnog Grada svih Hrvata smeta hrvatski barjak na Mirogoju?