HB.hteam.org

Portal hrvata HB

Povjesničari Putinov intervju s američkim novinarom ocijenili “litanijama” i zloupotrebom povijesti.

hb.hteam.org

Sponzorisano

 

GOVORIO JE I O RATU U JUGOSLAVIJI, RUSIJI U NATO-U, PODRŠCI SRBIMA…

Intervju američkog konzervativnog voditelja Tuckera Carlsona, jedinim američkim novinarom koji je do sata uradio intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uzburkao je svjetsku javnost, a započeo je polusatnim Putinovim predavanjem o povijesti Rusije i Ukrajine. Vijest o ovom intervjuu s brojnim fotografijama objavljena je i na službenoj stranici ruskog predsjednika.

 

Carlson, koji je u intervjuu djelovao zbunjeno, slušao je dok je Putin opširno govorio o porijeklu ruske državnosti u devetom stoljeću, Ukrajini kao umjetnoj državi i poljskoj suradnji s Hitlerom. To je Putinu poznat teren. Naime, ruski predsjednik je 2021. napisao esej od 5000 riječi pod naslovom “O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca”, u kojem je nagovijestio intelektualno opravdanje koje je Kremlj ponudio za svoju invaziju na Ukrajinu manje od godinu dana kasnije.

Povjesničari kažu da su litanije koje je iznio Putin gluposti, odnosno da ne predstavljaju ništa više od selektivne zlouporabe povijesti kako bi se opravdao rat protiv Ukrajine. Bez obzira na povijesnu (ne)utemeljenost, nijedna od Putinovih tvrdnji ne predstavlja pravno opravdanje za agresivni rat protiv Ukrajine, prenosi Index.hr.

Putinov narativ o ruskoj državnosti je potpuno lažan

Putin je započeo intervju tvrdnjom da je 862. godine “uspostavljena ruska država”. To je bila godina kada je Rurik, skandinavski princ, pozvan da vlada nad gradom Novgorodom, prijestolnicom Rusa – naroda koji će se s vremenom razviti u današnje Ruse.

Putin suprotstavlja ono za što tvrdi da je neprekinuta tradicija ruske državnosti koja datira iz 9. stoljeća s modernim “izumom” Ukrajine, zemlje za koju inzistira da je “stvorena” tek u 20. stoljeću.

Ali Sergej Radčenko, povjesničar na Johns Hopkins School of Advanced International Studies, kaže da je predsjednikova tvrdnja “potpuna neistina”.

“Vladimir Putin pokušava konstruirati narativ unatrag, govoreći da je Rusija kao država započela svoj razvoj u 9. stoljeću. Jednako tako možete reći da je Ukrajina kao država započela svoj razvoj u 9. stoljeću, upravo s istom vrstom dokaza i dokumenata. On pokušava koristiti određene povijesne činjenice kako bi konstruirao državocentrični narativ koji bi favorizirao Rusiju nasuprot bilo kojim alternativnim tezama”, navodi Radčenko.

​Ronald Suny, profesor na Sveučilištu u Michiganu, kaže da je drevna populacija Rusa bila sastavljena od “hrpe razbojnika, koji su više puta spalili vlastiti glavni grad”.

Dodaje da Putin ponavlja “utvrđenu mitologiju koju su u određenim trenucima u prošlosti izmislili moskovski carevi koji svoju lozu vuku od Rurika”, pa dodaje: “Ova mitologija iskristalizirana je u Moskvi kako bi se opravdao imperijalni položaj u odnosu na Ukrajinu.”

“Posebna etnička skupina”

Putin je rekao Tuckeru Carlsonu da su do 17. stoljeća, kada je Poljska zavladala dijelovima današnje Ukrajine, uveli ideju da stanovništvo tih područja “nisu baš Rusi”.

“Budući da su živjeli na rubu, bili su Ukrajinci.”

“Izvorno je riječ Ukrajinac značila da osoba živi na periferiji države, na rubu”, rekao je. No Anita Prazmowska, profesorica na Londonskom fakultetu ekonomije i politologije (LSE), kaže da, iako se nacionalna svijest kod Ukrajinaca pojavila kasnije nego kod drugih srednjoeuropskih naroda, u tom je razdoblju bilo Ukrajinaca.

“Vladimir Putin koristi koncept države iz 20. stoljeća, koji se temelji na zaštiti definirane nacije, kao nešto što seže u prošlost. To naprosto nije slučaj”, rekla je. Suny kaže da, iako je možda istina da su Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi “imaju isto porijeklo, s vremenom su se razvili u različite narode.”

“Nova Rusija”

Putin tvrdi da područja na jugu i istoku Ukrajine “nisu imala nikakve povijesne veze s Ukrajinom”. Ruska carica Katarina Velika osvojila ih je od Otomanskog Carstva u 17. stoljeću, a ruski predsjednik kaže da to znači da su ove zemlje zapravo s pravom ruske. Putin ih je nazvao koristeći izraz iz 17. stoljeća “Novorosija” – Nova Rusija.

Suny ističe da stanovnici ovih zemalja kada ih je osvojila Rusija nisu bili ni Rusi ni Ukrajinci, već Osmanlije, Tatari ili Kozaci, slavenski seljaci koji su pobjegli na granice.

Tvrdnja da su ti teritoriji zapravo s pravom ruski služi Putinovim interesima, budući da su to upravo teritoriji koje Rusija pokušava oteti Ukrajine tijekom sukoba koji sada traje već cijelo desetljeće.

Takozvana Novorosija uključuje Krim, nezakonito otet Ukrajini 2014. Nova Rusija također pokriva područja oko Hersona, Mariupolja i Bahmuta, koje je Putin proglasio dijelom Rusije 2022. godine.

“Umjetna država”

Putin je ustvrdio i da je “Ukrajina umjetna država koja je oblikovana po Staljinovoj volji” tvrdeći da je Ukrajinu stvorilo sovjetsko vodstvo 1920-ih i da je dobila teritorije na koje nije imala povijesna prava. “U izvjesnom smislu on je u pravu”, kaže prof. Radčenko. Sovjetsko vodstvo nacrtalo je granice sovjetskih republika “gotovo kao što su zapadne kolonijalne sile nacrtale granice u Africi – nekako nasumično”.

No, to ne znači da Ukrajinci nisu postojali. U širem smislu, Radčenko negira Putinove teez da Ukrajina nije prava država jer je u svom modernom obliku nastala u 20. stoljeću. “Svaka država je lažna država, u smislu da su države stvorene kao rezultat povijesnog procesa”, tumači.

“Rusija je nastala kao rezultat odluka koje su donijeli ruski carevi, poput kolonizacije Sibira, koja je došla uz znatan trošak za lokalno stanovništvo”, navodi. Ako je Ukrajina lažna zemlja, onda je i Rusija.

“Suradnja s Hitlerom”

Možda je najzapaljivija Putinova teza vezana je za Poljsku. Ruski je, naime, ustvrdio da je Poljska – koju su 1939. napali nacistička Njemačka i Sovjetski Savez – “surađivala s Hitlerom”.

Ruski predsjednik je u intervjuu Carlsonu rekao da je Poljska odbijanjem da Hitleru ustupi svoj teritorij nazvan Danziški koridor “otišla predaleko, gurajući Hitlera da započne Drugi svjetski rat napadom na njih”.

Za profesoricu Prazmowsku tumačenje povijesti predsjednika Putina je pogrešno tumačenje povijesnih zapisa. Ona kaže da, iako je istina da su postojali diplomatski kontakti između Poljske i nacista – prvi sporazum koji je Hitler potpisao nakon dolaska na vlast bio je pakt o nenapadanju s Poljskom 1934. Putin namjerno miješa diplomatski pristup susjedu koji prijeti sa suradnjom .

“Optužba da su Poljaci kolaborirali s nacistima je besmislica”, kaže gospođa .

“Ne možete tumačiti ove stvari kao da je riječ o suradnji s nacističkom Njemačkom, jer se slučajno dogodilo da je i Sovjetski Savez potpisao ugovore s Njemačkom i to u isto vrijeme”, navodi,. U rujnu 1939. nacistička Njemačka i Sovjetski Savez napali su Poljsku u skladu s odredbama pakta Molotov-Ribbentrop, koji su dvije države potpisale ranije te godine.

Putin: “SAD nas je prevarila”

Američki konzervativni novinar Tucker Carlson svoj dvosatni intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom objavio je u petak. Carlson i Putin su razgovarali o ratu u Ukrajini, širenju NATO-a te odnosu između Rusije i Sjedinjenih Država.

Carlson je istaknuo kako su mnogi u Americi mislili da će se odnosi između Rusije i Sjedinjenih Država normalizirati nakon raspada Sovjetskog Saveza, ali da se dogodilo suprotno. Stoga je upitao Putina “zašto se to dogodilo”, podsjetivši ga da je izjavio da se “Zapad boji jake Rusije”.

“Nemojmo pričati tko se koga boji, nemojmo tako rezonirati. Pogledajmo činjenicu da nakon 1991. godine, kada je Rusija očekivala da će biti dobrodošla u bratsku obitelj ‘civiliziranih naroda’, to se nije dogodilo. Prevarili ste nas. Ne mislim na vas osobno kad kažem ‘vas’, naravno, govorim o Sjedinjenim Državama.

Obećanje je bilo da se NATO neće širiti na istok, ali to se dogodilo pet puta, bilo je pet valova širenja. Sve smo to tolerirali, pokušavali smo ih uvjeriti, govorili smo: ‘Nemojte, molim vas, mi smo sada buržoaski kao i vi, mi smo tržišna ekonomija i nema vlasti komunističke partije. Idemo pregovarati’.

Štoviše, to sam i prije javno rekao. Osvrnimo se sada na Jeljcinova vremena. Postojao je trenutak kada je među nama počeo rasti određeni raskol. Prije toga, Jeljcin je došao u SAD, sjetite se, govorio je u Kongresu i rekao lijepe riječi: ‘Bog blagoslovio Ameriku. Sve što je rekao bili su signali – pustite nas unutra”, odgovorio je Putin.

O Jugoslaviji i podršci Srbima: “Sjedinjene Države bile su te koje su pustile duha iz boce”

Potom je dodao:

“Sjetite se zbivanja u Jugoslaviji, prije toga Jeljcin je bio obasut hvalospjevima, čim su krenula zbivanja u Jugoslaviji on je digao glas za Srbe, a mi nismo mogli ne dići glas za Srbe i stati u njihovu obranu. Razumijem da su tamo bili složeni procesi, razumijem. Ali Rusija nije mogla, a da ne digne glas za Srbe, jer i Srbi su nam poseban i blizak narod, s pravoslavnom kulturom i tako dalje. To je narod koji je generacijama toliko patio. Pa, bez obzira na to, bitno je da je Jeljcin izrazio podršku. Što su učinile Sjedinjene Države? Kršeći međunarodno pravo i Povelju UN-a, počele su bombardirati Beograd.

Sjedinjene Države bile su te koje su pustile duha iz boce. Štaviše, kada je Rusija prosvjedovala i izrazila svoje negodovanje, šta je rečeno? Povelja UN-a i međunarodno pravo su zastarjeli. Sada se svi pozivaju na međunarodno pravo, ali tada su počeli govoriti da je sve zastarjelo, sve se mora promijeniti”, dodao je.

“Doista, neke stvari treba mijenjati jer se odnos snaga promijenio, to je istina, ali ne na ovaj način. Jeljcina su odmah provukli po blatu, optužili ga za alkoholizam, da ništa ne razumije, da ništa ne zna. Sve je razumio, uvjeravam vas.

Pa, postao sam predsjednik 2000. Pomislio sam: ‘Dobro, jugoslavensko pitanje je gotovo, ali treba pokušati obnoviti odnose’. Otvorimo ponovno vrata kroz koja je Rusija pokušala proći. I štoviše, javno sam to rekao, mogu ponoviti.

Pitanje Clintonu: “Bi li Rusija ušla u NATO?”

Na sastanku ovdje u Kremlju s predsjednikom na odlasku, Billom Clintonom, upravo ovdje u susjednoj sobi, rekao sam mu, pitao sam ga: ‘Bill, misliš li da bi Rusija ušla u NATO, ako bi to zatražila.

Odjednom je rekao: ‘Znate, zanimljivo je, mislim da bi bilo tako’. Ali navečer, kad smo večerali, rekao je: ‘Znate, razgovarao sam sa svojim timom. Ne, to sada nije moguće’. Možete ga pitati, mislim da će pogledati naš intervju, potvrdit će. Ne bih tako nešto rekao da se nije dogodilo”, zaključio je.

index.hr

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️

Ostavite facebook komentar

About The Author