ČETVRTAK, 28.svibnja 2026.
Dok Hrvatska obilježava 35. obljetnicu postrojavanja Zbora narodne garde, događaja koji se smatra početkom stvaranja moderne Hrvatske vojske, u prvi plan ponovno dolazi i pitanje statusa ljudi koji su desetljećima bili dio vojnog, policijskog i sigurnosnog sustava države.
Uz svečane mimohode i prisjećanja na ratne godine, brojke pokazuju i drugu stranu sustava – značajan rast povlaštenih mirovina koje danas prima više od 33.500 ljudi.
Riječ je o bivšim djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima, razminiračima te zaposlenicima sigurnosno-obavještajnog i pravosudnog sustava koji su umirovljeni prema posebnim propisima. Njihove mirovine posljednjih su godina rasle znatno brže nego prije, a ukupni trošak za državni proračun gotovo se udvostručio.
Od ZNG-a do posebnih mirovinskih prava
Postrojavanje ZNG-a u svibnju 1991. na stadionu u Kranjčevićevoj ulici bilo je simbol stvaranja hrvatskih oružanih snaga. Tadašnje postrojbe formirane su reorganizacijom Ministarstva unutarnjih poslova, a upravo su iz njih nastale prve gardijske brigade i kasnija Hrvatska vojska.
Tri i pol desetljeća kasnije, pripadnici tog sustava i dalje imaju poseban status kada je riječ o mirovinskim pravima. Za razliku od većine građana, velik dio njih radio je u sustavu beneficiranog radnog staža pa se godina rada na određenim poslovima računala kao 15, 16 ili čak 18 mjeseci staža.
Uz to, posebni zakon omogućava drukčiji način obračuna mirovina. Pravo na njih ostvaruje se već nakon deset godina rada na određenim poslovima, a mogućnosti ranijeg umirovljenja znatno su šire nego u redovnom sustavu.
Kompliciran sustav izračuna
Model obračuna ovih mirovina jedan je od najsloženijih u hrvatskom mirovinskom sustavu.
Vrijednosni bodovi računaju se prema deset najpovoljnijih godina rada nakon 1998., a zatim se množe stažem, polaznim faktorima i aktualnom vrijednošću mirovine.
Na tako dobiven iznos dodaje se i povećanje od 45 posto, nakon čega slijede dodatne korekcije.
Dio umirovljenika imao je pravo na dodatne godine staža, dok se s druge strane pojedine mirovine smanjuju kroz svojevrsni imovinski cenzus kako bi se ograničio pritisak na državni proračun.
Drugim riječima, riječ je o sustavu u kojem konačni iznos često znatno odskače od onoga što bi proizlazilo samo iz uplaćenih doprinosa.
Mirovine skočile gotovo 450 eura
Podaci pokazuju da su mirovine umirovljenih po Zakonu o pravima djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba od 2019. do danas snažno rasle.
Prosječna mirovina prije osam godina iznosila je nešto više od 500 eura, dok danas doseže gotovo 951 euro. To znači da je prosječan rast bio oko 450 eura ili približno 47 posto.
Broj korisnika također je rastao pa danas ovu vrstu mirovine prima više od 16.200 ljudi.
Najveći rast bilježe starosne mirovine koje su premašile prosjek od 1000 eura mjesečno. Invalidske mirovine ostale su niže, ali se i one približavaju iznosu od 900 eura.
Sličan trend vidljiv je i kod bivših službenika pravosuđa, unutarnjih poslova i razminirača umirovljenih prema starijim propisima. Njihove su mirovine s prosječnih 550 eura porasle na više od 1000 eura, odnosno za oko 46,5 posto.
Sve više starosnih, sve manje invalidskih mirovina
Promijenila se i struktura korisnika. Posljednjih godina značajno raste broj starosnih umirovljenika, dok se smanjuje broj invalidskih i obiteljskih mirovina.
Kod obje skupine povećanje starosnih mirovina mjeri se u više od tisuću novih korisnika, što pokazuje da velik broj pripadnika sustava upravo sada ulazi u redovno umirovljenje.
Istodobno, obiteljske mirovine ostale su jedina kategorija čiji prosjek još nije dosegnuo granicu od 1000 eura.
Inflacija i rast plaća pogurali najveće povećanje
Najveći skok zabilježen je tijekom 2024. godine. Visoka inflacija i rast plaća doveli su do rekordnih usklađivanja mirovina, pa su pojedini korisnici dobili povećanja veća od 100 eura u samo jednoj godini.
Time su ukupna izdvajanja države za ove kategorije umirovljenika dodatno porasla.
Više od 33 milijuna eura mjesečno
Prije osam godina država je za obje skupine povlaštenih umirovljenika mjesečno izdvajala oko 17,4 milijuna eura. Danas je taj iznos gotovo dvostruko veći.
Samo za umirovljene službene osobe u pravosuđu, unutarnjim poslovima i razminiranju mjesečno se izdvaja više od 18 milijuna eura, dok se za umirovljene prema Zakonu o DVO, PS i OSO isplaćuje dodatnih 15,4 milijuna eura.
Ukupno, država danas za nešto više od 33.500 korisnika izdvaja oko 33,5 milijuna eura mjesečno.
U trenutku kada se ponovno govori o jačanju obrambenog sustava, povratku vojnog roka i povećanju ulaganja u sigurnost, rast povlaštenih mirovina postaje i financijsko pitanje koje će sve snažnije opterećivati državni proračun.
Nacionalnoplus
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️
⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
Ponosni Senj slavi Dan državnosti: Od jutarnjeg pijeteta do velike večernje fešte na Pavlinskom trgu
Pravo lice sodomitskog aktivista: osuđen za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja
DRUGI PIŠU: Davor Marijan o Ahmićima, Haškom sudu i ‘suočavanjima s prošlošću’